POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ RELIGIJE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ RELIGIJE
Gledaj Filmove Online

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Katoličanstvo

KatolicizamCrkva je zajednica svih Isusovih učenika i prijatelja. Crkva se naziva i Božijim narodom. Članom vjerske zajednice postaje se krštenjem, a krste se djeca i odrasli. Pridružujući se Crkvi i sudjelujući u raznim oblicima njezina života i djelovanja, tim činom se pridružuje Isusu, Kristu koji je, po svome Duhu, prisutan u svakoj crkvi. Za Crkvu se kaže da je katolička, tj. sveopća jer Isus u nju poziva sve ljude. Izvan katoličke Crkve se ne može spasiti. Katolička Crkva je nezabludiva, zbog toga oni koji odbace njene odredbe gube vjeru i postaju krivovjerci. Crkva ima svoju hijerarhiju i laike. Klerici i laici razlikuju se samo vrstom službe u zajednici. U rimokatoličanstvu postoje tri vrste hijerarhije: svećenička (biskup, prezbiter, đakon), kanonska ( papa ordinarij, dekan, župnik, kapelan) i počasna (kardinal, metropolit, nadbiskup, prelat, kanonik i prebendar). Rimokatolička je crkva nadnacionalna i centralizirana. Vrhovni je poglavar Papa (rimski biskup), koji uz pomoć Svete stolice i njezinih tijela upravlja crkvom, u zajedništvu s biskupima, koji upravljaju mjesnim crkvama (biskupije). Biskupija se dijeli na dekanate, kojima upravljaju dekani ili nadžupnici. Dekanati se dijele na župe, kojima upravljaju župnici, a pomažu im kapelani.

Papa je u rimokatoličanstvu namjesnik Božji na zemlji i nepogrješivi autoritet. Papino dostojanstvo je najviše na zemlji. Papa je nasljednik sv. Petra koga je Isus postavio da predvodi zajednicu njegovih učenika. Biskupi su nasljednici apostola.

Organizacija katoličke Crkve je strogo centralizovana. Njen centar se nalazi u Vatikanu, gradu-državi na teritoriju Rima. Tu se nalazi papina rezidencija i različiti uredi rimske kurije. Država Vatikan je osnovana 11.2.1929. godine na osnovu Lateranskog ugovora sklopljenog između pape Pija XI i fašističkog diktatora Musolinija. Premda je država Vatikan formalno odvojena od Svete stolice (kao religiozne ustanove), one se spajaju u ličnosti pape, koji je i vladar države i poglavar Crkve. Papa ima vlast nad svim kardinalima, biskupima, svećenicima i vjernicima. Do 6. st. Papa se zvao samo rimski biskup. Od Grgura Velikog, rimskog biskupa kao titula prati riječ Papa (ital. - otac). Papa Franja je 268-mi Papa.
U crkveno učiteljstvo spadaju i odluke koncila (sabora). Koncil je skup biskupa i drugih crkvenih velikodostojnika na kojem predstavnici cijele Crkve pod vodstvom Pape raspravljaju i donose odluke od interesa za čitavu Crkvu. Pisma koja Papa upućuje biskupima cijelog svijeta zovu se enciklike. One se odnose na vjeru, religijski moral, bogoštovlje. Enciklike započinju i završavaju imenom vladajućeg Pape, i prihvata se kao pisani autoritet katolicizma.
U XII. Stoljeću papinska uprava uvela je zbor kardinala koji se razvio u Rimu. Ti "stožernici Crkve" služili su Papi kao njegovi savjetnici i diplomati, a ujedno su činili tijelo što je, nakon smrti Pape, biralo novog. Kardinalom može postati svaki ugledan, mudar i učen svećenik. Danas u svijetu ima 195 kardinala Rimske Crkve.
Katolička Crkva pored centralne hijerarhije uključuje i kler i redovnike objedinjene u redove. Postoji niz muških i ženskih redova od kojih su najbrojniji
jezuiti, franjevci, kapucini, benediktinci, dominikanci i trapisti.

Jezuitski red ili članovi "Družbe Isusove" osnovan je 1534. g. radi efikasnije borbe protiv reformacije. Jezuiti danas u svijetu imaju zapaženu moć.
Drugi veliki katolički red čine franjevci. Red je osnovao Franjo Asiški (1182 - 1226). Spada među prosjačke redove. Njegovi sljedbenici prihvaćaju siromaštvo, poslušnost i čistotu. Pripadnik reda se naziva fratar, a među sobom se nazivaju braćom. Od 13. st. U Bosni je organizirana franjevačka vikarija. Danas postoje dvije provincije : "Bosna srebrena" sa sjedištem u Sarajevu i "Franjevačka provincija uznesenja Marijina" sa sjedištem u Mostaru. Članovi franjevačkog reda žive u samostanskim zajednicama. Franjo Asiški osnovao je 1212 g. sa sv. Klarom i ženski red - zvane klarise. Kapucini, nose šiljatu kukoljicu (capucium) i odatle im naziv. Oni djeluju kao propovjednici i misionari. Dominikanci su dobili naziv po svom osnivaču Dominiku (1170-1221). Nazivaju se i propovjednici. Ovome redu su pripadali Toma Akvinski, Albert Veliki i Ekhart. Kao i franjevci ubrajaju se u prosjačke redove.
Jedan od najstarijih redova, osnovan u 6. st., naziva se po osnivaču Benediktu - benediktanci.
Među najstrožije redove u katoličkoj Crkvi spadaju trapisti. Ovo popularno ime potiče od manastira La Trap. Trapisti teže duhovnom sjedinjenju s Bogom i vode strog život. Trapisti provode život u molitvi, šutnji i uzdržljivosti ; drže se stroge disclipine, duhovnih vježbi i fizičkog rada. Na čelu samostana nalazi se opat.

Doktrina (dogme)

Rimokatoličanstvo do danas precizira svoj dogmatski nauk, pa otuda i neke dogme koje ga razlikuju od pravoslavlja i protestantizma : (učenje o čistilištu, sakramentima, o odnosu pisane objave i tradicije, o bezgrešnom začeću, papinoj nepogrešivosti, Marijinu uznesenju na nebo). Dogme u rimokatoličanstvu imaju veću važnost nego u pravoslavlju i protestantizmu, pa su precizno definirane i po kanonskom (zakonskom) pravu obavezne. Izvor dogme su Sveto pismo, Predaja, a pri njihovu tumačenju u obzir se uzima vjernički osjećaj, teološko tumačenje i u konačnici crkveno učiteljstvo.

Vjerovanje

Svoju vjeru katolici izražavaju vjerovanjem koje se naziva apostolskim jer se u njemu nalazi ono najvažnije što su apostoli naviještali. Apostolsko vjerovanje sadrži glavna otajstva (tajne) katoličke vjere, a ta otajstva nazivaju se vjerskim istinama.

Vjerujem u Boga, Oca svemogućeg, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa, Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetome, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet umro i pokopan; sašao nad pakao; treći dan uskrsnuo od mrtvih; uzašao na nebesa, sjedi s desnu Boga Oca svemogućega; odondud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela, život vjećni. - Amen

Obredi (bogoštovlje)

U rimokatoličkom kultu razlikuje se klanjanje (latrija, adoracija), od dulije (štovanje). Dok se klanjanje ili latrija iskazuje samo Bogu, dulija ili štovanje može se iskazivati i stvorenjima (anđeli, sveci, slike, kipovi, relikvije). Posebna dulija iskazuje se Bogorodici (hiperdulija). U središtu je rimokatoličkog bogoštovlja klanjanje u duhu i istini (štovanje Boga životom u duhu evanđelja), ali se bogoštovnim činima također pridaje velika važnost (liturgija, euharistija, sakramenti). Bogoštovne čine obavlja sakramentalna hijerarhija (biskup, prezbiter, đakon) u uređenu bogoštovnom prostoru (kapela, crkva, bazilika), u skladu s blagdanima koji se slave po gregorijanskom kalendaru kroz crkvenu godinu.

Sakramenti

Sakramenti su posebni znakovi Božje ljubavi prema vjernicima i znakovi njihove vjere i ljubavi prema Bogu. Sakramentima se nazivaju "svete tajne, sveta otajstva". Dok slave sakramente, vjernici primaju od Boga poseban dar koji se zove milost. Tokom svoga života kršćani primaju i slave ovih sedam sakramenata.

Krštenje (briše se istočni grijeh, Kršteni postaju članovi Crkve i baštinici raja).
Potvrda (Krizma ili korizma - ovim činom, nakon molitve biskup polaže svakom potvrđeniku ruku na glavu i na čelu mu načini posvećenim mirisavim uljem znak križa, govoreći : "Primi pečat dara Duha Svetog - Amen". Ovo vjernika "potvrđuje" tj. utvrđuje u ljubavi i vjeri.)
Euharistija (pričest, misa, u kojoj se blaguje posvećeni kruh i vino. Posvećeni kruh /hostija/ zove se i presveti sakrament ili otajstvo).
Pomirenje (Neki i sav sakrament pomirenja zovu ispovijed ili pokora. Vjernik se kaje pred svećenikom i ispovijeda svoje grijehe. Svećenik u Božije ime govori : " Ja te odrješujem od grijeha tvojih u ime Oca i Sina i Duha
Svetog").
Bolesničko pomazanje (za vrijeme slavljenja ovog skaramenta svećenik maže bolesnika svetim uljem po čelu i rukama govoreći : " Ovim svetim pomazanjem i svojim preblagim milosrđem neka te Gospodin milošću Duha Svetog pomogne. Neka te slobodna od grijeha spasi i milostivo pridigne.").
Sveti red ( za vrijeme slavljenja ovog sakramenta, biskup budućim svećenicima polaže ruke na glavu. Zatim raširenih ruku nad njima moli posebnu molitvu. Taj čin naziva se ređenje).
Ženidba (sakramentom ženidbe kršćanski supruzi izražavaju otajstvo /tajnu/ ljubavi kojom ih Bog povezuje međusobno, sam sa sobom i s cijelom kršćanskom zajednicom. Bračni par treba da se voli, rađa djecu i odgaja u duhu kršćanstva.)
Primanjem sakramenta potvrde prima se punina darova Duha Svetog. Crkva nabraja ovih sedam darova Duha Svetoga : Mudrost, Razum, Savjet, Jakost, Znanje, Pobožnost, Strah Božiji.

Zapovjedi

Za katolike pored deset Božjih zapovjedi postoji još i pet Crkvenih zapovjedi :

1. Svetkuj zapovijedne blagdane i slušaj pobožno svetu misu u nedjeljne blagdane.
2. Posti zapovijedne postove i u određene dane ne mrsi.
3. Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.
4. Drži se ženidbenih zakona svete Crkve.
5. Doprinosi za crkvene potrebe.

Katolički praznici

Praznici su određeni dani u godini najčešće posvećeni Krisu, svecima, križu, Bogorodici itd. Božić se slavi 25. decembra, a pripreme za taj praznik, koje traju četiri sedmice, nazivaju se advent (došašće). To je vrijeme obilježeno išćekivanjem Isusova dolaska i pripravom za taj dolazak. Glavni uzor iščekivanja Crkve u to doba jest Blažena djevica Marija u svome iščekivanju Isusova rođenja. Advent se završava na Badnjak (24. decembra).
U nedjelju nakon Božića slavi se blagdan svete obitelji Isusa, Marije i Josipa. Na Novu godinu slavi se blagdan svete bogorodice Marije. Marija se zove Bogorodica jer je rodila Isusa, Sina Božijeg, zato Crkva od svog početka Mariji iskazuje posebno poštovanje. Danas se u crkvenoj godini slavi trinaest Marijinih blagdana.
Vrijeme prije Uskrsa naziva se Korizma. Traje 40 dana. Započinje srijedom, a završava Velikom subotom. Nedjelja prije Uskrsa naziva se Cvijetna nedjelja. Tada se u crkvu nose na blagoslov maslinove grančice i cvijeće. Na Uskrs se slavi oslobođenje od grijeha, zla i smrti. Uskrs je blagdan života.

Praznik svetaca sv. Petra i sv. Pavla slavi se 29. juna. Sv. Petar vodio je Crkvu i naviještao evanđelje. Sv. Pavao je mnogo putovao i svuda je propovijedao radosnu vijest o uskrslom Isusu.Prvog novembra slave se Svi Sveti. Taj dan se vjernici rado sjećaju svih onih koji su živjeli u vjernosti Bogu i ljudima, te su kod Boga zauvijek sretni.

Molitva

Najčešća molitva koju izgovaraju katolici, kao i svi drugi kršćani, jeste "Molitva Gospodnja" ili "Oče naš" koja se nalazi u Novom zavjetu :

Oče naš, koji jesi na nebesima, Sveti se ime tvoje! Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja, kako na nebu Tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas. I otpusti nam duge naše, Kako i mi otpuštamo dužnicima našim! I ne uvedi nas u napast, nego izbavi Nas od zla! AMEN!

Riječ AMEN koja se izgovara na kraju molitve znači "tako budi" ili "neka bude". Prvi kršćani su znali samo za ovu molitvu. Kroz historiju kršćanstva molitve se nisu samo izgovarale već i pjevale. Zato su pripremane posebne melodije. Tako je nastala crkvena muzika. Radost u crkvenim molitvama, pjesmama i obredima izražava se riječju aleluja ("hvalite Boga")

Rasprostranjenost

U antičko doba (4. vijek) područje zapadne ili latinske Crkve podudara se s granicama Zapadnoga Rimskog Carstva. Nakon prodora islama (7-8 vijek) zapadna Crkva gubi berberske zemlje (današnji Alžir i Tunis) te veći dio Pirenejskog poluotoka. Ta izgubljena područja nadoknađuje (9-10 vijek) širenjem po germanskim (Engleska, Njemačka, Danska, Skandinavija) i slavenskim zemljama (Poljska, Češka, Moravska, Slovenija, Hrvatska. Nakon reformacije (16. vijek) gubi znatna područja u srednjoj i sjeverozapadnoj Evropi, a gubitak nadoknađuje misionarskim djelovanjem u prekomorskim zemljama (Latinska Amerika, dijelovi crne Afrike i Filipini). Od 15 do 16 vijeka Rimokatolička crkva se uspijeva donekle proširiti na istok Evrope (tzv. unija). Nakon migracija u 19 i 20 vijeku znatan broj rimokatolika živi u SAD-u, Kanadi i Australiji. Rimokatoličanstvo se u prostoru i vremenu susrelo s različitim društvenim poredcima, kulturama i civilizacijama, pri čemu mu se nametao problem prilagodbe. U srednjem vijeku, bila je isključiva religija (inkvizicija, progoni drugih vjeroispovijesti i dr.)

Crkva i država

U rimokatoličanstvu je načelno prihvaćen nauk o dvije vlasti, duhovnoj (Crkva) i vremenitoj (država). U srednjem vijeku formiraće se učenje da je Papa nosilac i duhovne i svjetovne vlasti. Tako će u 13. vijeku većina zapadnih vladara priznavati papu za vrhovnog gospodara (feudalni sistem). Papska svjetovna vlast slabi reformacijom. U 19. vijeku rimokatoličanstvo se sukobljava sa liberalizmom. U 20 vijeku se susrelo s totalitarnim državama, koje ga bilo toleriraju i podređuju (fašizam), bilo osuđuju na postupno odumiranje (komunizam). Na Drugom vatikanskom saboru (1962-65) Rimokatolička je crkva temeljito redefinirala odnos Crkve i države, prihvatila svjetonazorni pluralizam i slobodu savjesti. Prema koncilskom shvaćanju Crkva je odvojena od države, ali ne smije biti isključena iz društva.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO