POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ RELIGIJE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ RELIGIJE
Gledaj Filmove Online

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ZEKAT KROZ KUR'ANSKO-SUNNETSKU STIMULACIJU I PRIJETNJU

U ovom kratkom radu ću pokušati da nešto kažem o zekatu i njegovoj vrijednosti, i vrijednosti onih koji ga daju, kao i o opasnosti ne izdvajanja zekata i prijetnji za one koji ga ne žele ili izbjegavaju izdvojiti iz imetka. Svaki imućan musliman dužan je u toku godine dati zekat na imovinu u novcu, zlatu, srebru, robi, stoci, poljoprivrednim proizvodima, i raznim dragocjenostima i vrijednostima koje nisu neophodne za jedan normalan život, a vrijednost te imovine, u duhu Kur’ana i Sunneta, prelazi količinu nisaba. Zekat je najbolji način da osiguramo svoju imovinu od propadanja i da je tako uvećamo, jer Allah dž. š. u Kur’anu kaže:
"A novac koji dajete u zekat u ime Allaha i njegova zadovoljstva, tako ćete svoja djela umnogostručiti."
Prenosi se da je Muhammed, a. s., rekao: "Osigurajte svoje imetke davanjem zekata."
Na više mjesta u Kur'anu Allah, dž.š., naređuje obavljanje namaza i davanje zekata, napominjući da su i raniji narodi i poslanici bili zaduženi ovim obavezama:
"I spomeni u Knjizi Ismaila. On je ispunjavao doto obećanje i bio poslanik, vjerovjesnik. I tražio je od čeljadi svoje da namaz obavljaju i da zekat daju, i Gospodar njegov je bio njima zadovoljan."
Zekat je farz, i daje se jednom godišnje. Zekat je onaj dio u našoj imovini koji po islamskim propisima pripada drugima. Kome sve pripada zekat, jasno je rečeno u Kur’anu. Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je. Et–tevba, 60.
Zekat je jedan od šartova uspjeha na Dunjaluku i Ahiretu, kako to veli Uzvišeni Allah u Kur'anu:
"Uspjeće samo oni koji ga (imetak) očiste, često spominju svoga Gospodara i molitvu obavljaju."

1. Šta je zekat i kakav je njegov pravni status u islamu

Zekat je riječ arapskog porijekla. U jeziku ona znači rast, povećanje, čišćenje, hvaljenje, dobrotu. Sva ova jezička značenja su upotrebljena u Kur'anu, u različitim ajetima i kontekstima. Imetak koji se izdvaja na ime zekjata, u islamu se naziva zekatom, zbog toga što čisti i povećava sevap i nagradu kod Allaha. A sva ta jezička značenja su, opet, involvira u sljedećem ajetu: ''Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti.''
Zekat, kao obligatna vjerska dužnost, predstavlja davanje u ime Allaha, u posjed dijela posebne imovine koju je Zakonodavac namjenio određenim kategorijama. Pod davanjem u posjed se aludira na stvarno vlasništvo nad imovinom koja se daje. Dakle, u zekat se ne može ubrajati neko dobročinstvo.
Zekat je porez na ostvareni porast raznih vrsta dobara: u zemljoradnji, trgovini, eksploataciji ruda, stadu ovaca, goveda ili kamila koja pasu na javnim pašnjacima. Ovaj porez se primjenjuje i na ušteđevinu. Ova posljednja kategorija (porez na ušteđevinu), prepuštena je savjesti pojedinaca, dok oporezivanje po ostalim osnovama sprovodi mjesna vlast. Tako, ako neko uštedi izvjesnu sumu i ako ta suma ostane u kasi tokom čitave godine, on je dužan platiti 2,5% na ime zekata. Ako neko ima dugova, oni se odbijaju od njegove ušteđevine kod proračuna poreza. Zekat se daje direktno ili posredstvom ustanova ako ne postoje u zemlji. Po Kur'anu, korisnici tog poreza su siromasi, oni koji nemaju dovoljno, sakupljači zekata, oni čija srca treba pridobiti za islam, robovi da bi se otkupili, dužnici da bi se odužili, borci na Božijem putu i putnici.
Propisan je na početku islama, prije Hidžre, kao neodređeno, općenito davanje bez određenog fiksnog postotka ili imetka iz kojeg se mora podijeliti ostavljanjem prava svakom pojedincu da to sam sebi odredi. Tek druge godine po Hidžri zekat je propisan sa svim pojedinačnim praktičnim propisima kao jedan od pet ruknova islama, nakon što je propisan post i zekatul-fitr. Propisan je kur’ansko-hadiskim normama i konsenzusom. U Kur’anu se kaže: ''Namaz klanjajte i zekat dijelite''
Također se u mnogobrojnim verbalnim i praktičnim sunnetima, naređuje zekat. Poslanik a.s., je rekao: Islam je sagrađen na pet stubova: kelimei-šehadetu, klanjanju namaza, postu ramazana, davanju zekata i obavljanju hadždža.''. Kada je Poslanik a.s., poslao Muaza u Jemen, između ostalog mu je rekao i: ''Obznani im da im je Allah propisao zekat, koji se uzima od njihovih bogataša i daje njihovim siromasima.''.
Islamski učenjaci su postigli konsensuz, u svakom vremenu i na svakom prostoru, da je zekat obavezna vjerska dužnost, dok su ashabi Poslanika a.s., bili jednoglasni u mišljenju da treba silom natjerati onoga ko ga odbija, da ga dadne. Onaj ko svijesno zanegira obavezu davanja zekata, smatra se otpadnikom.

2. Mudrosti izdvajanja zekata

U izdvajanju zekata nalaze se brojne koristi kako za onoga koji izdvaja zekat tako i za onoga koji ga prima. Od tih koristi su i sljedeće:
a) Izdvajanjem zekata ispunjava se jedan od temelja islama, vjere koja je garant čovjekove sreće na dunjaluku i ahiretu.
b) Izdvajanje zekata čovjeka približava Allahu, subhanehu ve te'ala, utiče na povećavanje imana, naprotiv izdvajanje zekata dokaz je imana jer se za zekat također kaže sadaka a ovoj riječi slična je riječ sidk koja ima značenje iskrenosti, pa tako zekat odslikava iskrenost imana, vjere kod čovjeka.
c) U izdvajanju zekata nalaze se brojne nagrade Uzvišenog Allaha. Kaže Uzvišeni: ''Allah poništava kamatu a uvećava sadaku.''. Također je rekao: ''A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi, kod Allaha se neće uvećati, a za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilostivili, takvi će dobra djela svoja umnogostručiti.''
d) Zekatom se čisti imetak, priziva Allahov bereket na imetak koji ostaje u posjedu.
e) Onaj koji izdvaja zekat čisti se time od pohlepe i škrtosti, grijeha i loših djela, kako o tome govori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: ''Sadaka gasi loše djelo kao što voda gasi vatru.''. Također time se vjernik navikava na udjeljivanje svoga imetka na Allahovom putu.
f) Zekatom se ispunjavaju potrebe siromašnih muslimana.
g) Zekatom se učvršćuju bratski odnosi između muslimana, širi ljubav, svijest o međusobnom potpomaganju, pa kada bogati musliman udijeli zekat iz svoga imetka siromašnom bratu muslimanu, nemoguće je, ako je i bilo, da se u prsima ovog siromašnog nađe zavist i zloba prema bogatom, priželjkivanje da izgubi bogatstvo.
h) Izdvajanjem zekata, vjernik se zahvaljuje Uzvišenom Allahu na blagodati imetka kojeg mu je podario.

3. Kur'ansko-sunnetska stimulacija na zekat

Zekat je spomenut u osamdeset i dva ajeta zajedno sa namazom što govori o njegovoj izuzetnoj važnosti. Mnogobrojne kur’ansko-hadiske norme stimulišu na davanje zekata:
''Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš.''
''A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati.''
''Oni koji će, ako im damo vlast na zemlji, molitvu obavljati i zekat davati i koji će tražiti da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćati.''
Tirmizija bilježi od Ebu Kebše El-Enmarija da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Na tri stvari se zaklinjem. Pripovijedam vam, pa poslušajte: Sadaka ne krnji imetak, niti se nekome čini nasilje pa se on strpi a da mu Allah zbog toga ne poveća ugled, niti neko otvori vrata prošnje a da mu Allah ne otvori vrata siromaštva.''
Taberani bilježi predanje od Džabira koji kaže ''da je neki čovjek rekao Poslaniku, a.s.: ,Šta veliš za onoga ko podijeli zekat?’ Poslanik, a.s., odgovori: ,Ko podijeli zekat na imetak time je od njega odstranio zlo.''

4. Kategorije kojima se daje zekat

Allah, dž.š., je razvrstao kategorije onih kojima se daje zekat na dvije grupe shodno ajetu:
''Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i Mudar je.’’

Iz ajeta se razumije da:
1. potrebni i siromašni uzimaju u skladu svoje potrebe i siromaštva kao što su kategorije: siromaha, nevoljnika, za otkup iz ropstva, putnik namjernik i prezadužena osoba;
2. bogati uzimaju zekat samo ako se njihovim radom vraća korist islamskom ummetu kao što su kategorije: oni koji ga sakupljaju, oni čija srca treba pridobiti, oni koji posreduju u izmirenju zavađenih i borci na Allahovom putu.

5. Uloga zekata u suzbijanju siromaštva

Kada je riječ o ulozi zekata u rješavanju problema siromaštva, to je nešto što ne poriču ni obični ni obrazovani ljudi (uglednici), ni nemuslimani. Kada je riječ o cilju zekata, mnogi su svijesni same njegove uloge u rješavanju problema siromaštva i pružanju pomoći siromasima,iako je vid tog rješavanja većini nejasan.
Međutim, zekat u islamu zapravo nije jedino rješenje u borbi protiv siromaštva. Naime, postoji posao kojem čovjek treba težiti i u čemu ga nadležni trebaju pomoći, kako bi na taj način zadovoljio svoje i potrebe svoje porodice te bio neovisan od pomoći drugih.
Pored zekata, postoje i doprinosi imućnih srodnika, različiti izvora sredstava unutar islamske države, drugi obavezni izdaci iz imetka, pohvalna sadaka itd. Sve to doprinosi rješavanju problema siromaštva i njegovom iskorjenjivanju.
Ovdje skrećemo pažnju i na jednu drugu stvar, a to je da uloga davanja zekata nije ograničena samo na rješavanje problema siromaštva i drugih društvenih problema koji iz njega proizilaze ili su s njim usko povezani. Njegova uloga jeste i pružanje pomoći islamskoj državi u pridobijanju srca i njihovom učvršćivanju u islamu te privrženosti njemu i njegovim sljedbenicima, kao i pružanje pomoći istoj u izražavanju jasne i precizno utvrđene obaveze koja će ostati do Sudnjeg dana, a to je borba za uzdizanje islama. Uloga davanja zekata jeste i podsticanje onih koji su naklonjeni činjenju dobra na ustrajnost na tom putu.
Međutim, i pored toga, reći ćemo da je osnovna uloga davanja zekata temeljito i kvalitetno rješavanje problema siromaštva, a ne rješavanje koje se zasniva na privremenim,prividnim i površnim aktivnostima. Ni Allahov Poslanik a.s., u nekim slučajevima nije spominjao drugu ulogu davanja zekata.

6. Kur'ansko-sunnetske prijetnje u pogledu izbjegavanja zekata

Onima koji ne daju zekat a koji su ga dužni dati, propisana je dunjalučka i ahiretska kazna. Mnoge kur’ansko-hadiske norme su došle u vidu zastrašujuće prijetnje onima koji to izbjegavaju.

6.1. Dunjalučka kazna

One koji se svijesno i namjerno budu oglušili o ovu naredbu i ne budu je izvršavali čeka bolna patnja na Onom svijetu. Uzvišeni im poručuje sljedeće:
''Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu - navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. "Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!"
U mnogobrojnim hadisima Poslanik a.s., je nagovijestio bolnu patnju svima koji ne budu davali zekat. U jednom od tih hadisa je rekao: ''Kome Allah bude dao imetak, pa na njega ne bude davao zekat, na Sudnjem danu će mu se taj imetak pretvoriti u zmiju, bez dlaka na glavi, sa dvjema crnim mrljama iznad očiju, koja će ga daviti. Uzet će ga za krajeve usta i reći mu: 'Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!''. Potom je Poslanik a.s., proučio sljedeći ajet:
'' Neka oni koji škrtare u onome što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu biće im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.''
U drugom predanju ovog hadisa stoji: ''Svakom posjedniku zlata i srebra, koji ne bude izvršavao njihova prava, tj. Davao na njih zekat, na Sudnjem danu će se to blago pretvoriti u ploče, koje će se usijati u džehennemskoj vatri i njime će se žigosati njegove slabine, čelo i leđa. Kad god se spale, ponovo će se vratiti u Danu koji će trajati pedeset hiljada godina. I to kažnjavanje će trajati sve dok se ne završi presuda ljudima. Nakon toga će ugledati svoje konačno boravište: Džennet ili Vatra (Džehennem). Svaki posjednik krava i sitne stoke (ovaca i koza), koji ne bude davao na njih zekat, na Sudnjem danu će se dovesti, pa će ga gaziti papcima i rogovima. Kada sve pređu preko njega, ponovo će se vratiti i nastaviti ga gaziti i bosti, sve dok se ne presudi ljudima, u Danu koji će trajati pedeset hiljada godina. Nakon toga će vidjeti svoje mjesto u Džennetu ili u Džehennemu.''.

6.2. Kazne u vidu elementarnih nepogoda

U hadisima se nije zadovoljilo samo sa Onosvjetskom kaznom, nego je Poslanik a.s., nagovijestio još i prirodne kazne za ljude i mjesta u kojima se ne daje zekat. Poslanik a.s., je rekao: ''Svaki narod koji je odbio dati zekat, Allah je iskušao glađu i sušom.''. U drugom predanju ovog hadisa se kaže: ''Kad god odustanu davati zekat, zabrani im se kiša sa nebesa, i da nije životinja, ne bi im nikada ni pala.'' U trećem hadisu stoji: ''Kad god se pomiješa sadaka ( ili je rekao zekat), sa imovinom, upropasti je.''. Ovaj hadis podržava dva tumačenja. Prvo: sadaka, u značenju zekata, ako se ne dadne, nego se ostavi u imovini, biva uzrokom njene propasti. Ovo značenje potvrđuje i drugi hadis, u kom stoji: ''Svako uništenje imovine, na kopnu ili moru, je radi nedavanja zekata na nju.''. Drugo: kada čovjek uzme zekat, koji mu ne pripada, pa ga pomiješa u svoj imetak, imovina mu se uništi zbog toga. Ovo je tumačenje Ahmeda b. Hanbela.

6.3. Šerijatska kazna

Šerijatska kazna za one koji ne daju zekat je da se sanksioniraju krvičnim i građanskim kaznama. Nadležni organi imajuu pravo sankcionirati one koji ne daju zekat diskrecionom kaznom (t'azirom), tj. Da ih kazne odgovarajućom sankciom za taj delikt. A građanska kazna je da im se uzrpira pola imovine. Poslanik a.s., o tome veli: ''Ko dadne zekat radi Allahove nagrade, imat će nagradu za to. A ko odbije dati, ja ću ga uzeti od njega i pola njegovih deva, kao vid jedne kazne od našeg Gospodara. Porodici Muhammedovoj od toga ništa nije dozvoljeno.''. Citirani hadis sadrži sljedeće propise:
- Zekat u osnovi, musliman daje radi Allahove nagrade, jer ima ibadetsku dimenziju. Onaj koga bude zbog toga i davao imat će nagradu kod Allaha, dok u suprotnom neće.
- Onaj koga savlada škrtsot i ljubav prema ovom svijetu, pa odbije dati zekat, neće se zanemariti od strane nadležnih. Uzet će se silom na osnovu šerijatskog suvereniteta i snage države.
- Ovoliko stroge kazne su propisane da bi se zaštitilo pravo siromaha i onih kojima je namjenjen zekat.

7. Ovosvjetski i onosvijetski efekti zekata

Zekat iskupljuje svoga vlasnika i čuva od raznih nesreća i iskušenja kao što se prenosi u vjerodostojnom predanju Buharije i Muslima:
''Iskušenje čovjeka u: porodici, imetku, životu, djeci i komšiluku otklanja: post, namaz, sadaka (milostinja, zekat), naređivanje dobrih, a zabranjivanje loših djela.''
Zekat ima i moralno-odgojni efekat. Onaj ko se navikne da od svog imetka dijeli koristeći drugima i ne pomišlja da bespravno uzme tuđe vlasništvo.
Zekat, kao što odgaja svoga vlasnika i čisti ga moralno, isto tako čisti i čuva njegov imetak od raznih nesreća. U šerijatskim izvorima na arapskom jeziku zekat se naziva „zekatul-mal” što u prijevodu znači povećavanje, rast imetka. Poslanik, a.s., je rekao:
''Zaštitite vaš imetak zekatom, liječite vaše bolesne sadakom (milostinjom) i pripremite se dovom protiv nesreće.''
Davanjem zekata postižu se razni socijalni, ekonomski, misionarski i drugi efekti u islamskoj državi i društvu zbrinjavanjem siromašnih i potrebnih, osnivanjem fondova pomoći čak i za nemuslimane (Omer, r.a., je odredio iznos iz državne blagajne za izdržavanje židova koji je prosio) upošljavanjem nezaposlenih, pomaganjem boraca na Allahovom putu, dijeljenjem u svrhu misionarstva itd.
Zekat je zaštita i lijek, uzrok za bereket (blagoslov) u: životu, porodu, dugovječnosti; odgađa razne nesreće i bolesti, gasi kabursku vatru i patnju… Poslanik, a.s., je rekao: „Svaki čovjek je pod zaštitom svoje sadake do momenta kada će Allah, dž.š., presuditi ljudima na Sudnjem danu.”

Zaključak

Ako pažljivo razmotrimo kur'ansko-sunnetske dokaze koji govore o zekatu, njegovoj obligatnosti i dužnosti izdvajanja imetka onoga ko je obavezan da ga izdvoji, i prijetnje koje govore o dunjalučkoj i ahiretskoj kazni za one koji ga ne žele ili izbjegavaju dati, onda dolazimo do zaključka da zekat zauzima veoma važno mjesto u islamu i islamkom učenju.
Dakle, zekat je jedan od temeljnih principa islama, koji je kao takav ozakonjen i propisan sa kategoričkim kur'anskim normama. Zatim, iz navedenih ajeta i hadisa možemo uvidjeti kolika je vrijednost davanja zekata za one koji ga daju u ime Allaha, te kolika je prijetnja onima koji ga ne žele ili ga izbjegavaju dati, a mogu da ga daju.
Također, ono što se može zaključiti jeste i činjenica, kada bi islamsko bankarstvo zaživljelo u cijelosti u jednom društvu, nestalo bi potrebe za zekatom i nestalo bi siromašnih ljudi, i tada bi se ta sredstva usmjerila za opće dobro. Zekat u muslimanskom društvu osigurava veoma velik broj pogodnosti jer između ostalog, povoljno utječe na još veću aktivnost onoga koji ga daje i onoga koji uzima zekat. On siromasima osigurava više dostojanstva, sigurnosti, zdravlja i zadovoljstva, a što je sve skupa, preduvijet uspješnog rada i razvoja.
Na kraju možemo zaključiti da je u zekatu svako dobro a u izostavljanju istog je svako zlo, i da mnoga savremena društva propadaju, upravo zbog toga što izostavljaju praksu zekata.

Literatura

• Dr. Muharem Štulanović, Put ka Džennetskim baščama, Inehulhakk, Sarajevo, 2009
• Dr. Sulejman Topoljak, Zekat i sadakatul-fitr, Grafičar, Novi Pazar, 2007
• Dr. Jusuf Kardavi, Uloga zekata u rješavanju ekonomskih problema, Bemust, Sarajevo, 2011
• Dr. Muhammed Hamidullah, Uvod u islam, UPI-RO Grafopak, Gračanica, 1989

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO