POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ BANKARSTVA I MONETARNE EKONOMIJE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI
- BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA -
Bankarski kredit-seminarski rad
Bankarski rizici-seminarski rad
Banke-seminarski rad
Centralna banka-seminarski rad
Devizni sistem-seminarski rad
Devizni kurs-seminarski rad
Dionice-seminarski rad
Elektronsko poslovanje-seminarski rad
Investicioni fondovi-seminarski rad
Kastodi banka-seminarski rad
Kamata kao cena novca-seminarski rad
Kreditna analiza-seminarski rad
Kredit-seminarski rad
Kreditni rejting-seminarski rad
Likvidnost banaka-seminarski rad
Lizing-seminarski rad
Medjunarodna trgovina-seminarski rad
Obveznice-seminarski rad
Pojam kredita-seminarski rad
Poslovne banke-seminarski rad
Svetska banka-seminarski rad
Stambeni krediti-seminarski rad
Vrijednosni papiri-seminarski rad
Gledaj Filmove Online

 


PAMETNE (SMART) KARTICE


Pametne karticeU današnje vrijeme elektronski oblici plaćanja zamjenjuju zastarjele metode plaćanja «face to face» kao i one temeljene na klasičnom novčanom prometu. Zbog toga raste i potreba za sigurnošću i privatnošću. Sveukupnom globalizacijom kroz Internet i širenjem korporacijskih mreža koje uključuju pristup kako prodavačima tako i davateljima usluga izvan okruženja zaštićenih firewall-a potražnja za rješenjima temeljenim na javnim ključevima postaje sve hitnija.


1.1 Zašto pametne kartice ?

U infrastrukturama javnih ključeva ključna komponentu predstavljaju pametne kartice. One poboljšavaju softverska rješenja kao što su npr. autentikacija klijenta, logiranje i sigurnost elektronske pošte (email-a). U suštini pametne kartice su tačka spajanja za certifikate koji su temeljeni na javnim ključevima i njima pridodane ključeve.

Razlozi tome su što:


• Pametne kartice pružaju zaštićeno skladište za privatne ključeve i druge oblike ličnih podataka
• Pružaju izolaciju sigurnosno kritičnim operacijama koje uključuju autentikaciju, digitalne potpise i razmjenu ključeva iz drugih dijelova sistema
• Pružaju prenosivost privatnih informacija između računara na poslu, kod kuće ili na putu.


Pametne kartice postaju dio Microsftove Windows platforme.
Uz cijenu od oko 20 USD po čitaču i maksimalnom iznosu od 5 USD po kartici, pametne kartice postaju jeftin način za pojačanje sigurnosti unutar firme. Čak i u slučajevima kada se kartice primjenjuju isključivo zbog npr. sigurnije autentikacije razloga u posao se unose sve druge prednosti koje pametne kartice pružaju. Te usluge uključuju funkcije plaćanja, pohranu povjerljivih informacija o korisniku (npr. medicinske informacije ili baze kontakata). Pametne kartice sve ovo pružaju bez potrebe za izmjenom postojeće infrastrukture. Pametna kartica se može prilagoditi svakom korisniku i dodatno programirati sa više ključeva. Kartice mogu biti korištene za logiranje na PC ili na jednu pa i više mreža kako bi izvele udaljeno logiranje korisnika. Pohranom svih informacija o autentikaciji korisnika pametna kartica može postati pristupna tačka za sve korisnikove račune na lokalnoj mreži, Internetu ili unutar finansijskih institucija.


2 PROBLEM KOMPATIBILNOSTI


Nekompatibilnost aplikacija, kartica i čitača je glavni razlog sporom usvajanju pametnih kartica izvan Europe. Stoga se više napora mora uložiti na poboljšanje kompatibilnosti između proizvoda različitih proizvođača što je preduslov za šire prihvaćanje tehnologije pametnih kartica od strane potrošača.

2.1 ISO 7816, EMV, i GSM


Kako bi promovisali kompatibilnost među čitačima pametnih kartica, International Standards Organization (ISO) je razvila ISO 7816 standard za kontaktne kartice sa integrisanim krugovima. Ove specifikacije prvenstveno su orjentisane na kompatibilnost na fizičkom, električkom i nivou protokola podataka.
Godine 1996. Europay, Mastercard i Visa odnosno EMV definisali su industrijski specifičan stadard koji usvaja ISO 7816 i definiše dodatne tipove podataka i pravila kodiranja za upotrebu u području finansijskih usluga.
Evropska telekomunikacijska industrija također usvaja ISO 7816 standard preko standarda za Global System for Mobile Communications (GSM) pametne kartice kako bi omogućili identifikaciju i autentikaciju za korisnike mobilnih telefona.
Iako su sve tri specifikacije (ISO 7816, EMV, and GSM) bile korak u pravom smjeru svaka od njih je bila ili preniskog nivoa ili prespecifična za određenu primjenu da bi dobila široku podršku industrije.
Pitanja kompatibilnosti na aplikacijskom nivou, kao što su Application Programing Interface-ovi (API) nezavisni o uređajima, alati za razvoj i djeljenje resursa nisu bila dotaknuta ovim specifikacijama.


2.2 PC/SC Radna grupa


PC/SC (Personal Computer/Smart Card) radna grupa je formirana 1996 u partnerstvu sa velikim proizvođačima računarske opreme i firmama koje su razvijale pametne kartice: Group Bull, Hewlett-Packard, Microsoft, Schlumberger i Siemens Nixdorf. Osnovni cilj grupe je bio razrješiti pitanja kompatibilnosti. Godine 1997. Radna grupa je objavila prvu verziju specifikacija http://www.smartcardsys.com/
PC/SC specifikacije bazirane su na ISO 7816 standardu i kompatibilne su sa EMV i GSM specifikacijama. Postoji široka industrijska podrška ovim specifikacijama kako bi postale nezavisni standard. Od osnivanja i objave početnih specifikacija tom nastojanju pridružili su se i drugi proizvođači kao što su Gemplus, IBM, Sun Microsystems, Toshiba i Verifone.

2.3 Windows-komaptibilni Logo Program


Svi čitači moraju biti podložni PC97 ili PC98 zahtjevima za dizajn hardware-a i Microsoftovoj implementaciji PC/SC Workgroup 1.0 specifikacija. Također postoji Windows-kompatibilni logo program za pametne kartice koji vodi Windows Hardware Quality Lab (WHQL) kao što slični programi postoje i za druge tipove uređaja.
Test kit za pametne kartice se može skinuti sa WHQL Web site-a http://www.microsoft.com/hwtest/.
Čitači pametnih kartica moraju zadovoljiti zahtjeve Windows platforme uključujući «Plug and Play» i zahtjeve za Power Managementom kako bi se kvalifikovali za Windows-kompatibilni logotip.


3 KONCEPT PAMETNIH KARTICA NA WINDOWS PLATFORMI


Microsoft Windows platforma operativnih sistema implementirala je pametne kartice i prema tvrdnjama Microsofta upravo je ta platforma najisplativija za razvoj rješenja koja se temelje na pametnim karticama. Zahtjevi za pametnim karticama su uključeni u PC98 i NetPC specifikacije, a biti će podržani u svim budućim izdanjima Microsoft Windows operativnih sistema. Microsoft je objavio svoju implementaciju PC/SC 1.0 specifikacija za Windows NT 4.0, Windows 95 i Windows 98 operativne sisteme, dok svi operativni sistemi nakon navedenih tu podršku imaju ugrađenu (Windows 2000, Windows XP, Windows CE).
Međutim Windows 2000 i Windows XP integrišu Smart Card Base Components u samom operativnom sistemu kako bi podržale infrastrukturu javnih ključeva i usluge koje pruža.


3.1 Davaoci usluga (Service Providers)


Sve pametne kartice moraju imati barem jednog «Service Providera» ili pružatelja usluge za pristup uslugama za pametne kartice. Može postojati više pružatelja usluga, ovisno o tipu kartice i izdavaču kartice. Općenito postoje dva tipa pružatelja usluga (Service Provider): kriptografski i nekriptografski. Ovo razlikovanje je važno zbog ograničenja na izvoz kriptografske tehnologije koje je uvela vlada SAD-a.


3.1.1 Kriptografski davaoci usluga (Cryptographic Service Providers)


CSP-ovi mogu biti isključivo softverski kao što je Microsoft Base Provider CSP koji dolazi standardno na Windows platformi ili mogu biti dio hardverskog rješenja gdje je kriptografski engine implementiran na samoj kartici (ili nekom drugom uređaju) koja se priključuje na računar. CSP koji služi pametnim karticama zovemo Smart Card Cryptographic Provider (SCCP) ili Kriptografski pružatelj usluga za pametne kartice kako bi ga razlikovali od općenitijih CSP-ova. Kako SCCP-ovi tako i CSP-ovi
nude kriptografske usluge kao što je generator slučajnih brojeva, generiranje ključeva, digitalni potpis, razmjena ključeva i enkripcija a sve to kroz Crypto API.


3.1.2 Davaoci usluga za pametne kartice (Smart Card Service Providers)

Smart Card Service Providers (SCSP) nude nekriptografske usluge pametne kartice aplikaciji kroz sučelja. Sučelje pametne kartice sastoji se od predefinisanog skupa usluga, protokola potrebnih za pozivanje usluga i ostalih usluga koje pretpostavljaju korištenje određene specifične funkcije. Pametna kartica može se registrovati da podržava određeno sučelje povezivanjem sa (GUID) globally unique identifier-om toga sučelja. Ovo vezivanje kartice i sučelja provodi se prvi put kada se kartica priključi na računar. Jednom kad je kartica uvedena u sistem, aplikacije mogu tražiti pametne kartice temeljem specifičnog sučelja ili GUID-a. Npr. kartica za novčano poslovanje (cash card) bi se prijavila aplikacijama registrujući svoje sučelje za pristup novčaniku.
Unutar Smart Card Base Components 1.0 paketa Microsoft je objavio nekoliko osnovnih pružatelja usluga za izvođenje generičkih operacija (lociranje kartica, «command» and «reply» APDU-Application Protocol Data Unit, management i pristup fajliranom sistemu kartica). Ti su pružatelji usluga implementirani kao objekti COM sučelja koji omogućuju programerima i proizvođačima kartica da razviju pružatelje usluga višeg nivoa i aplikacije koje ih koriste.


3.2 Kartice


Termin pametna kartica se koristi za opisivanje tipa uređaja veličine kreditne kartice različitih mogućnosti: kartice za pohranu vrijednosti, bezkontaktne kartice i kartice sa integrisanim krugovima ili «Integrated Circuit Cards» (ICC). Sve ove kartice se razlikuju u funlcionalnosti jedna od druge i od poznatijih kartica sa magnetnom trakom. IT industriji su najinteresantnije ICC kartice obzirom da one mogu izvoditi sofisticirae operacije uključujući potpisivanje i izmjenu ključeva.
Kako bi radila pod Windows implementacijom PC/SC 1.0 specifikacija, pametna kartica mora zadovoljavati fizički i elektronski ISO 7816-1, 7816-2 i 7816-3 standarde.
Pametna kartica mora biti uvedena u sistem preko instalacijskog programa od proizvođača kartice obzirom da ne postoji «Plug and Play» model za pametne kartice.
Ne postoji standard za enkodiranje jedinstvenog identifikatora unutar ATR-(«Answer-to-Reset») stringa koji se koristi da bi jedinstveno identifikovao kartice istog tipa. Instalacijski softver za pametne kartice instalira pridruženog pružatelja usluga koji svoje sučelje registruje u «Resource Manageru» (Upravitelj Resursa) koji onda vezuje karticu na registirovano sučelje omogučujući ostalim aplikacijama pristup do usluga na kartici preko podržanog sučelja. Kartica se isto tako može povezati na prethodno registrovana sučelja postojećeg pružetelja usluga.


3.3 Upravitelj Resursa (Resource Manager)


«Resource Manager» pokrenut je kao «trusted service» odnosno povjerljiva usluga u jednom procesu. Svi zahtjevi za pristup pametnoj kartici idu kroz Resource Manager i bivaju usmjereni do čitača kartica. «Resource Manager» je odgovoran za upravljanje i kontrolu pristupa svih aplikacija bilo kojoj pametnoj kartici u bilo kojem čitaču povezanom na računar.
«Resource Manager» pruža neku vrstu virtualne direktne veze do pametne kartice. «Resource Manager» izvodi tri osnovna zadatka u upravljanju pristupom višestrukim čitačima i karticama. Prvo on identifikuje i prati resurse. Drugo on kontroliše alokaciju čitača i resursa kroz više aplikacija. Konačno, on podržava elementarne transakcije (transaction primitive) za pristup uslugama raspoloživim na pojedinoj kartici. Ovo je bitno jer su za sada modeli pametnih kartica jednonitni, a često za dovršenje jedne funkcije je potrebno izvršavanje više operacija. Kontrola transakcija tako omogućuje višestrukim komandama da budu izvršene bez prekida, osiguravajući tako da informacije u međustanju nisu pokvarene odnosno promjenjene.


3.4 Upravljački programi za uređaje (Device Drivers)


Upravljački program za specifični čitač mapira funkcionalnost čitača na ugrađene usluge koje pruža Windows platforma i infrastruktura pametne kartice. Upravljački program za čitač javlja o umetanju i vađenju kartice upravitelju resursa («Resource Manager») i pruža mogućnost komunikacije sa karticom preko T=0 ili T=1 protokola.
Zajednička biblioteka upravljačkih programa (Common Driver Library) je uključena u «Smart Card Base Components 1.0» kako bi se programerima olakšao razvoj upravljačkih programa. Ova biblioteka podržava ISO 7816 i zajednički sistem funkcija koje ostvaruju komunikaciju između pametne kartice i čitača. Ovo je značajno jer daje standardno sučelje za razvoj upravljačkih programa. Ovo sučelje omogućava da upravljački program čitača bude razvijen na jedinstven način i dostupan svim Windows aplikacijama nasuprot prijašnjem pristupu samo specifičnih aplikacija koje znaju komunicirati sa čitačem.


3.4.1 Kitovi za razvoj upravljačkih programa (Device Driver Kits)


Tip upravljačkog programa (npr. vxd ili .sys) ovisi o ciljnoj Windows platformi. Korištenjem standardnog kita za razvoj upravljačkih programa «Device Driver Kit» (DDK) za ciljnu platformu nezavisni proizvođač može razviti upravljački program za svoj čitač jednako kao i za bilo koji drugi uređaj. Za svaku Windows platformu postoje odvojeni kitovi za razvoj upravljačkih programa za pametne kartice. Oni se mogu nači na MSDN CD-ovima ili DVD-ovima no ne mogu biti skinuti sa Microsoftovog weba.
Modeli za upravljačke programe za RS-232, PS/2 i PC Card čitače se mjenjaju prema ciljnoj Windows platformi i tipu sabirnice.


3.5 Čitači (Readers)


Čitači pametnih kartica spajaju se na standardna sučelja kao što su RS-232, PS/2, PCMCIA i «Universal Serial Bus» (USB). Čitači se smatraju standardnim Windows uređajima i posjeduju sigurnosni opisnik (security descriptor) i «Plug and Play» identifikator. Njima se upravlja kroz standardne Windows upravljačke programe koji se unose kroz «Hardware Wizard» koji je standardni dio Windows platformi.


4 POBOLJŠANA RJEŠENJA


Poboljšavanjem softverskih rješenja kao što su autentikacija klijenata i sigurna razmjena poruka, pametne kartice nude niz novih rješenja ciljanih ka novoj globalnoj digitalnoj ekonomiji. Ovdje navodim po meni tri karakteristična primjera takvih primjena.


4.1 Autentikacija klijenta


Autentikacija klijenta uključuje identifikaciju i verifikaciju klijenta prema poslužitelju tj. serveru kako bi se uspostavio sigurni komunikacijski kanal. Sigurnosni protokoli kao «Secure Sockets Layer» (SSL) ili «Transport Layer Security» (TLS), tipično se koriste u kombinaciji sa vjerodostojnim pružateljem certifikata javnih ključeva (Public-key Certificate Provider) koji identifikuje klijenta serveru. Sigurna veza se uspostavlja korištenjem autentikacije javnim ključem (Public-key authentication), izmjenom ključeva kako bi se dobio jedinstveni ključ za uspostavu te veze.
Dodatna autentikacija se može postići mapiranjem certifikata na korisnika ili korisničku grupu sa prethodno uspostavljenim privilegijama pristupa. Pametna kartica poboljšava autentikaciju javnog ključa kao sigurno mjesto za pohranu privatnih ključeva i kriptografskog enginea za provedbu operacija digitalnog potpisa ili razmjene ključeva. Microsoft je postavio server za provjeru certifikata koji je preko Interneta radi testiranja i demonstracije dostupan na adresi http://sectest.microsoft.com/.

4.2 Interaktivna autentikacija mehanizmom javnih ključeva


U prošlosti interaktivna autentikacija je značila mogućnost da korisnik mreži potvrdi autentičnost koristeći oblik dijeljenih vjerodajnica (shared credential). Windows 2000 podržava interaktivnu autentikaciju korištenjem mehanizma javnih ključeva, korištenjem «X.509 version 3» certifikata pohranjenog na pametnoj kartici zajedno sa privatnim ključem. Korisnik unosi osobni identifikacijski broj ili «Personal Identification Number» (PIN) u «Graphical Identification and Authentication» (GINA) sučelju.

PIN je jednostavno sredstvo kojim korisnik potvrđuje autentičnost samoj pametnoj kartici. Korisnikov certifikat javnog ključa (Public-key certificate) prenosi se sa kartice sigurnom vezom i verifikuje se da li je važeći te da li dolazi od izdavača (issuer) kojem sistem vjeruje.
Tokom procesa autentikacije, temeljem javnog ključa koji je sadržan u certifikatu, izdaje se izazov pametnoj kartici kako bi se verifikovalo da li je kartica stvarno u posjedu odgovarajućeg privatnog ključa. Nakon uspješne verifikacije javnog i privatnog ključa identitet korisnika sadržan u certifikatu koristi se za pristup korisničkom objektu pohranjenom u «Active Directory» direktoriju za izdavanje «tokena» i predaju «Ticket-Granting Ticket» (TGT) klijentu. Mehanizam autentikacije temeljem javnog ključa (Public-key logon) je integrisan sa Microsoftovom implementacijom Kerberos protokola «Version 5.» koji je kompatibilan sa IETF nacrtom RFC-1510.


4.3 Siguran e-mail


Siguran e-mail je jedna od važnijih primjena autentikacije javnim ključem budući da omogućuje razmjenu osjetljivih informacija među korisnicima uz garanciju integriteta informacije tokom prijenosa. Objavom korisničkog certifikata u javnom direktoriju unutar firme ili Interneta drugi korisnici unutar firme ili čitavog Interneta mogu slati kriptovane poruke korisniku.

Pametna kartica dodaje novi nivo integriteta sigurnim e-mail aplikacijama budući da pohranjuje privatni ključ na karticu zaštićenu PIN-om. Da bi se kompromitovao privatni ključ i poslala potpisana poruka pod tuđim identitetom, neko bi morao pribaviti korisnikovu pametnu karticu i PIN.
U skoroj budućnosti PIN bi se mogao zamjeniti biometrijskim otiskom prsta ili snimkom oka, pojačavajući time dodatno proces autentikacije.


5 PRIMJER SISTEMA TEMELJENOG NA TEHNOLOGIJI PAMETNIH KARTICA


5.1 Arhitektura


Za prikaz korištenja rješenja temeljenog na pametnim karticama uzeo sam već dostupan primjer sa Microsoftovih stranica. Radi se o «online» sistemu naručivanja koji se temelji na aplikaciji na pametnoj kartici, klijent dijelu aplikacije i serverskom dijelu aplikacije. Aplikacija ima Web sučelje i obrađuje se na strani servera (Server-Side Request Processing).

HBT kontrola se pokreće Visual Basic skriptom pokrenutom sa strane klijenta (client-side) prilikom pristupa Web site-u.Ovu kontrolu mogu koristiti i druge klijentske aplikacije.


5.2 Rad sistema


Na web site-u korisnik može kupiti proizvod i izvršiti transakciju preko pametne kartice. Kada transakcija započne aplikacija na strani klijenta generira slučajni broj vezan uz tu transakciju (transaction ID) koji je pohranjen na pametnoj kartici. Taj broj se prenosi zajedno sa ostalim informacijama poslužitelju koji tada obrađuje zahtjev. Serverski dio aplikacije analizira kriptovanu informaciju od strane klijenta. Ukoliko server prihvati zahtjev, on kriptira informaciju zajedno sa brojem transakcije i njezinim rezultatom i vraća ga klijentu.

Aplikacija na klijentu ostvarena preko «ActiveX kontrole», dekriptira poruku korištenjem «Data Encryption Standard» (DES) protokola sa pametne kartice. Dekriptirana informacija se tada koristi za manipulaciju iznosom koji je pohranjen na kartici. Kada god se poziva metoda koja mjenja iznos na pametnoj kartici broj transakcije (transaction ID) se resetuje. To spriječava korisnika da koristi kriptovanu poruku više puta (npr. kako bi više puta dodao određeni iznos na karticu). Korisnik vrši autentikaciju kartici korištenjem PIN-a, a pametna kartica i server koriste isti DES ključ kako bi kriptirali i dekriptirali podatke.


5.3 Zahtjevi


Sistemski zahtjevi prema klijentu su:

• Microsoft Windows 2000 Professional (Service Pack 1. ili viši)
• Microsoft Visual Basic 6.0 (Service Pack 5. ili viši)
• Windows Smart Card Toolkit 1.1 (Service Pack 1)
• Hay Buv ActiveX kontrola (HayBuvControl.ocx)
• Čitač pametnih kartica
• Pametna kartica kompatibilna sa Windows for Smart Cards sistemom



Zahtjevi sistema prema serveru su:

• Windows 2000 Server (Service Pack 1 ili viši)
• Internet Information Services (IIS) 5.0
• Visual Basic 6.0 (Service Pack 5 ili viši)
• Windows Smart Card Toolkit 1.1 (Service Pack 1 ili viši)
• Hay Buv server komponenta (HayBuvServer.dll)



5.4 Prikaz rada sa sistemom


Sljedeći postupak prikazuje iskustvo rada sa sistemom od strane korisnika koji kupuje na Web Siteu «Hay Buv Toys»:
1. Pokretanje Internet Explorera i odlazak na web stranicu:
«Get balance» jedina je opcija koja se može obraditi na strani klijenta. Sve druge akcije zahtijevaju potvrdu od strane servera.
2. Klikom na Connect vrši se spajanje na čitač pametne kartice
Zbog sigurnosnih razloga zahtjeva se autentikacija. U ovom slučaju definisane su dvije grupe
• Admin. Članovi sa punim pristupom koji mogu mijenjati ključeve i aplikaciju
• User. Članovi sa ograničenim pristupom
U ovom primjeru poznata su samo dva korisnika ili principa «Known Principals» (KP), svaki sa 6cifrenim pinom:

• admin (PIN: 123456).
• user (PIN: 123456).

Ova podešavanja su dio Windows Smart Card Toolkit i pohranjena su u: \CompiledDiskImage\fsimage.txt
3. U «Login» dijalogu unosi se korisničko ime u PIN

4. Nakon autentikacije transakcija može početi. Odabere se akcija i iznos, te klikne na «Execute».


Nakon toga pojavljuje se prozor sa potvrdom onoga što je server primio. Šifrovani tekst prikazuje serverov odgovor koji skriva broj transakcije, iznos, akciju i odgovor prihvaća li se transakcija. Nakon klika na «Confirm» iznos se obrađuje na kartici i rezultat se šalje serveru kako bi se završila transakcija.

6 RAZVOJ APLIKACIJA


6.1 Microsoftov pristup


Microsoftov pristup se sastoji od slijedećih elemenata:
• Standardni model za sučelje između čitača pametnih kartica i računara
• API-ji nezavisni o uređajima
• Upotreba već poznatih alata za razvoj (Visual Basic, Visual C++ ...)
• Integracija sa svim Windows platformama


Standardni model sučelja između čitača pametnih kartica i računara omogućava kompatibilnost među karticama i čitačima različitih proizvođača.
API-ji nezavisni o uređajima štite programere od razlika između sadašnjih i budućih implementacija, te smanjuju cijenu razvoja aplikacija izbjegavajući zastarjevanje aplikacija uslijed promjena u hardware-u.


6.2 SDK


SDK (Software Development Kit) za pametne kartice je integrisan u Microsoft Platforma SDK kao dio osnovnih uluga «Windows Base Services». Platforma SDK sadrži osnovne alate i API-je potrebne za razvoj rješenja temeljenih na pametnim karticama. Platforma SDK se može nabaviti preko «Microsoft Developer Network» (MSDN) ili na adresi http://msdn.microsoft.com/developer/sdk. Sam «Smartcard Toolkit» je veličine oko 30 Mb.
Dodatno je moguć pristup na grupu za diskusiju [email protected] koja je uspostavljena kako bi programeri mogli postavljati pitanja Microsoftu, ali i drugim korisnicima Smart Card API-ja.


6.3 API


Sa stajališta programera postoje tri mehanizma pristupa uslugama koje podržava pametna kartica: CryptoAPI, Win32 API i SCard COM. Odabrani mehanizam ovisi o tipu aplikacije i mogućnostima same kartice.


6.3.1 CryptoAPI


CryptoAPI je kriptografski API za pisanje «Cryptographic Service Provider» (CSP) a u stvari to su entiteti koji pružaju kriptografske usluge aplikacijama.
Crypto API zahtjeva zaseban «development kit» skup razvojnih alata koji je moguće, uz određena ograničenja, dobiti od Microsoft sa stranica http://www.microsoft.com/security/.
CSP skup razvojnih alata je zaštićen izvoznim zakonima koji se odnose na visoku tehnologiju i zahtjeva se ispunjavanje upitnika kako bi se procijenilo da li imate pravo na download spomenutog kita. Prednosti korištenja Crypto APIja su značajne jer programer može iskoristiti prednosti kriptografskih mehanizama integriranih u Windows platformi bez samog poznavanja kriptografskih metoda ili rada pojedinog kriptografskog algoritma.
Tako bi npr. pravilno programirana pametna kartica koristila postojeći CSP (npr. Microsoft Base Provider) za provođenje svih operacija za rad sa javnim i simetričnim ključevima te bi koristila pametnu karticu za izvođenje svih operacija sa privatnim ključevima.


6.3.2 SCard COM


SCARD COM je implementacija nekriptografskog sučelja koju je Microsoft namjenio za pristup generičkim uslugama temeljenim na pametnoj kartici i razvijenim u različitim jezicima C, Microsoft Visual C++, Java i Microsoft Visual Basic.
SCARD COM se sastoji od seta osnovnih objekata COM sučelja koje je moguće koristiti za izradu bogatijih sučelja za korištenje u Windows aplikacijama. Općenito programer ne mora poznavati detalje funkcija određene pametne kartice kako bi pristupio njenim uslugama kroz COM sučelje. Ovakva apstrakcija ubrzava razvoj aplikacija za Windows platformu te štiti aplikaciju od zastarjevanja promjenama u dizajnu kartice.


6.3.3 Win32


Da bi se efektivno koristilo Win 32 API-ji koji su temeljni API-ji za pristup pametnim karticama potrebno je dublje i temeljnije razumijevanje operativnog sistema Windowsa i samih mehanizama pametne kartice.
API-ji također pružaju i najveću fleksibilnost aplikaciji za kontrolu čitača, kartica i ostalih komponenata. Za programera koji treba maksimalnu kontrolu nad aplikacijom i njenom upotrebom pametne kartice ovo je idealno rješenje.
Studia» tj. uključuju ne samo konfiguraciju postavki pametne kartice, njezinog fajliranog sistema, već i samih aplikacija za pametnu karticu.


ZAKLJUČAK


Ovim seminarskim radom uspio sam obuhvatiti samo mali dio područja primjene pametnih kartica. Nisam ulazio u detaljne opise same arhitekture pametnih kartica. Takođe nisam spomenuo uvođenje (deployment) pametnih kartica u firme, te postupke koji tome trebaju prethoditi. Osobito se to odnosi na potrebu izrade infrastrukture javnih ključeva koja sama po sebi predstavlja novu temu. Dobra referenca za navedene postupke je Microsoftov web site The Smart Card deployment cookbook .


LITERATURA:


Dio materijala i SDK preuzeti su sa MSDN DVD-ova.
Microsoftov platform SDK http://msdn.microsoft.com/developer/sdk
The Smart Card deployment cookbook http://www.microsoft.com/technet/treeview/default.asp?url=/technet/security/smrtcard/smartc00.asp
Smart Card SDK Documentation http://msdn.microsoft.com/library/default.asp?url=/library/en-us/security/smartfun_1jj9.asp
Smart Card Technology http://www.microsoft.com/HWDEV/TECH/input/smartcard/default.asp
Security Services http://www.microsoft.com/windows2000/technologies/security/default.asp
Microsoft Test Certificate Server http://sectest.microsoft.com/
Microsoft CryptoAPI and other public-key technologies http://www.microsoft.com/workshop/prog/security/capi/cryptfaq
Microsoft Zero Administration Initiative for Windows: http://www.microsoft.com/windows/platform/info/zawmb.html
NetPC http://www.microsoft.com/windows/netpc/default.html
PC98 Design Guide http://www.microsoft.com/hwdev/
Microsoft http://www.microsoft.com/
Schlumberger http://www.slb.com/
Sun Microsystems http://www.sun.com/

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | HEMIJA I INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad
seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi