POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ TURIZMOLOGIJE
 

TURISTIČKA AGENCIJA KAO POSLOVNI SUBJEKT

Svjetska turistička literatura bilježi od samih početaka prisutnost putničkog agenta na turističkom tržištu i gotovo od tih samih početaka jasno izražava stajalište da se radi o nezaobilaznom gospodarskom subjektu kad je turizam u pitanju. Na početku smo trećeg milenija. Za 20. stoljeće kaže se da je “stoljeće turizma” odnosno vrijeme u kojem je turizam prerastao iz znatiželje i zabave bogatih u masovnu ljudsku potrebu.
Cilj ovog rada je prikazati ukratko razvoj turističke agencije kao poslovnog subjekta, od samih početaka turističkog posredovanja,tj.od vremena Thomasa Cooka i njegove prve putničke agencije do danas. Uz prikaz razvoja i dostizanja organizacijskog oblika kakav Turističke agencije imaju danas, najbitnije činjenice u radu odnosit će se na

2. TURISTIČKA AGENCIJA KAO POSLOVNI SUBJEKT

Poslovni subjekt (poduzeće) je :samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva.

2.1. Faktori i tržišni uvjeti nastanka turističkih agencija

Bilo kakva privredna aktivnost, a posebno u suvremenom gospodarstvu, usmjerena ja ka i motivirana zadovoljavanju najraznovrsnijih potreba na temelju čega privredni subjekti ukoliko nisu iz neprofitnog sektora ostvaruju profit i opstaju na tržištu.
Raznovrsnost čovjekovih potreba osnova su i pokretač razvoja različitih proizvodno – uslužnih procesa. Ti procesi uvijek su uvjetovani:
a ) čovjekovim potrebama,
b ) ograničenim sredstvima za njihovo zadovoljavanje i
c ) čovjekovom svjesnom djelatnošću kojom tu ograničenost nastoji smanjiti privređivanjem.


Imajući u vidu razvoj čovječanstva i određenih gospodarskih predispozicija za razvoj turističke privrede i s tim u svezi razvoj turističkog posredovanja, a posebno turističkih agencija postoji nekoliko važnih preduvjeta za njihovo nastajanje. Osnovni preduvjet za omasovljavanje turističkih putovanja je postojanje kritične mase ljudi koji imaju višak slobodnog vremena i slobodnih sredstava te naravno potrebu za kretanjem i boravkom na turistički način koja bi posredovanje u turizmu učinila isplativim.
Rast životnog standarda ljudi u industrijskom, a posebice u postindustrijskom dobu utjecao je na nastanak niza potreba iz kojih pristječu poticaji ili motivi za turistička kretanja, što postavlja niz složenih zahtijeva na ponudu turističke usluge i robe.
… Razvijajući svoju društvenu osnovu, turizam je paralelno razvio i čitav sustav i tehniku djelovanja, namijenjenu zadovoljavanju sve raznovrsnijih i složenijih zahtijeva mase turističkih konzumenata …
Koje su to dakle karakteristike turističkog tržišta i uvjeti na njemu koji su nužno doveli do pojave turističkih agencija. Karakteristike turističke ponude bitne za nastanak turističkih agencija bile bi statičnost odn. nepokretljivost turističke ponude, diverzificiranost te ponude, a posebno prostorna udaljenost i odvojenost turističke ponude od emitivnih turističkih područja. Na strani turističke potražnje sa stajališta nastanka i djelatnosti turističkih agencija bitno je naglasiti njenu elastičnost i vrmensku ograničenost odnosno koncentriranost.
Turističke agencije ostvaruju poslovni odnos kontaktirajući i s turističkom potražnjom i turističkom ponudom. Naime nezamisliv je broj problema i komplikacija na koje bi svaki potencijalni turist naišao kada bi individualno kontaktirao sa svim brojnim faktorima i organizacijama koji djeluju u sklopu turističke ponude ( hoteli, restorani, razne prometne organizacije i poduzeća, turistička mjesta…), a posebno ukoliko se radi o putovanju u inozemstvo. Isto tako zbog prostorne disperzije, ali i relativno velike usitnjenosti pojedinih kapaciteta, poslovni subjekti na strani turističke ponude teško bi pronašli mogućnosti ali i ekonomske opravdanosti u individualnom plasmanu na turističkom tržištu. Položaj i osnovna funkcija turističke agencije očituje se dakle u povezivanju interesa i potreba sudionika na strani ponude i na strani potražnje na turističkom tržištu.
Prof. dr. Boris Vukonić ističe dvostruku posredničku ulogu turističkih agencija:
- turističke agencije, s jedne strane, vezuju uza se veliku masu turističke klijentele, tumačeći njezine potrebe, želje i interese
- s druge strane, turističke agencije zastupaju interese na strani turističke ponude, nudeći na tržištu njezine usluge i proizvode, oblikujući ih često u specifično agencijsko ruho ( na primjer paušalno putovanje,IT – aranžman i slično )



2.2. Povijesni pregled nastanka turističkih agencija u svijeu i Hrvatskoj

Povijest putovanja i turizma prema publikaciji Svjetske turističke organizacije dijeli se u 5 vremenskih razdoblja :
1. RANO DOBA : prve civilizacija, Grčka, Rim, Azija
2. SREDNJE DOBA : od 5. – 14. stoljeća, hodočašća, istraživačka putovanja
3. DOBA RENESANSE : OD 14. – 17. stoljeća, edukativna putovanja
4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA : OD 1750. – 1850., razvitak gradova, parni stroj
5. MODERNI TURIZAM : razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam

Organizacija putnih ureda ( cursus publicusa ) u Rimskom Carstvu te poštanskih prijevoznih službi prvo u Francuskoj, a kasnije u ostaloj Europi od sredine 16. do sredine 19. stoljeća, predstavlja prve začetke i posredovanja i organizacije putovanja. Razvoj prometa u 19. stoljeću može se okarakterizirati kao najvažniji preduvjet nastanka specifičnog fenomena ( turizma ), a onda i specifične gospodarske organizacije, koja je kasnije dobila naziv putnička odn. turistička agencija. Naravno sam razvitak prometa i prometnih sredstava sam po sebi ne bi bio dovoljan za razvoj turizma i turističkih agencija, da kao što je i prije navedeno stupanj općeg razvoja čovječanstva nije omogućio velikim masama stanovništva da se okreću zadovoljavanju želja i potreba izvan sfere primarnih ili esencijalnih životnih potreba.
Postanak putničke odn. turističke agencije vezan je za ime čovjeka koji je prvi shvatio i iskoristio značenje mogućnosti masovnog prijevoza – Thomasa Cooka. On je kao tajnik Engleskog antialkoholičarskog društva trebao organizirati godišnji kongres saveza društva i u želji da privuče što veći broj sudionika na navedeni kongres stupio u pregovore sa željezničkom kompanijom “Midland” koja u to vrijeme nije bila pretjerano atraktivna, kako bi donio što bolje uvjete prijevoza za potencijalno veliki broj sudionika kongresa.
Uspio je od željeznice ugovoriti ustupanje posebne kompozicije vlaka, po povlaštenoj cijeni u koju je bilo ulkjučeno i serviranje popodnevnog čaja u skladu sa Enleskom tradicijom. Veliki odaziv na kongres ( mimo svih očekivanja kongresu je prisustvovalo 570 ljudi) doveo ga je na ideju da organizira prvu putničku agenciju pod svojim imenom “Cook”. Kolika je bila njegova inovativnost i sposobnost stvaranja atraktivnog turističkog proizvoda može nam predočiti i izbor kraljevske obitelji da za njene pripadnike organizira specijalna putovanja po Europi, Aziji i Sj. Africi koristeći za to spavaća kola, luksuzne brodove i najbolje hotele. Mreža Cookovih agencija proširila se po cijelom svijetu i u to vrijeme zapošljavala impresivan broj od 1700 ljudi. Thomas Cook umro je 1982. g . u 82. godini života, a kompanija je ostala u obiteljskom vlasništvu do 1931. g.
Njegov ogromni doprinos razvoju turizma očituje se u sljedećem:
1. Putovanje je pretvorio u “ Turistički proizvod “
2. Putovanje osim same tranzicije uključuje i još neke usluge “paket“ usluga, što putovanju daje novo ekonomsko značenje – UPOTREBNU VRIJEDNOST
3. Kao poduzetnik inovator stvorio je NOVE KUPCE i novi proizvod (tržište)- cilj svake gospodarske djelatnosti
4. Stvorio je posredničko – poduzetničku organizaciju: prethodnicu suvremenih organizacija u turizmu

Uvidjevši poslovne mogućnosti putničkog posredovanja i prodaje putničkog
( turističkog ) aranžmana, poduzetnici u ostalim zamljama Europe i svijeta odlučuju slijediti Cookov primjer, pa se u mnogim zemljama osnivaju kompanije za putničko posredovanje.


Broj turističkih agencija i turoperatora u Europi
Broj turistickih agencija i turoperatora u Europi
Izvor: http://www.ectaa.org
* Podaci koji nisu u tablici nisu dostupni u ECTAA, podaci koji se odnose na Hrvatsku su iz “ Hrvatski turizam u brojkama” Ministarstvo turizma, Zagreb 2002. g.

2.3. Definicija i uloga turističke agencije u turizmu

Ako turizam predstavlja različite djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe turističkih potrošača, a posredništvo je osnovni oblik ekonomskog statusa agencije u turizmu, onda bismo turističku agenciju mogli definirati kao: gospodarstveni organizam (organizaciju) čija se osnovna djelatnost sastoji od organiziranja i prodaje putovanja i boravka te pružanja drugih usluga putnicima i sudionicima turističkog prometa.
Budući da je turistička ponuda prostorno odvojena od turističke potražnje, agencija upravo u toj razdvojenosti turističkog tržišta pronalazi smisao i djelokrug svog rada, (spajanje turističke ponude i potražnje).
Danas je sav mehanizam turističkih agencija usmjeren na potencijalni pritisak na turističku ponudu kako bi se stvorili svi preduvjeti (prihvatljivost cijena i troškova putovanja i boravka…) da se u turistički promet uključe sve veće mase pučanstva. Takvim načinom rada turističke su agencije znatno pridonijele masovnosti samog fenomena, jer su u turističke tokove uključile i one brojne turističke potrošače koji se bez toga posredništva nikada ne bi uključili u turistički promet. Agencije su izravno utjecale na formiranje turističke ponude, i to kako glede veličine odgovarajućih kapaciteta, tako i njihove strukture, kvalitete pa čak i unutrašnje organizacije.
S razvojem turizma razvijali su se i odnosi turističke ponude i turističke potražnje na tržištu, ali i motivi turističkih kretanja, što je sve utjecalo na bitno izmjenjenu ulogu turističkih agencija. Naime njihova uloga je pretrpjela velike kvalitativne promjene, što je pretvorilo putničku agenciju u turističku gospodarsku organizaciju koja pomalo napušta oblike i metode klasičnog agencijskog (dakle posredničkog) poslovanja. Takva uloga turističkih agencija dala im je povlašten položaj na tržištu: one izravno utječu na formiranje sadržaja i kapaciteta turističke ponude, financiraju njihovu gradnju, biraju transportna sredstva, utječu na formiranje cijena, a istodobno, na drugoj strani, utječu na formiranje ukusa, motiva, želja, pa i potreba turističke klijentele.

2.4. Osnovne funkcije turističke agencije


Turistička agencija na tržištu se pojavljuje kao:

1. Savjetnik – informativno - savjetodavna funkcija
2. Propagator – propagandna funkcija
3. Čisti posrednik ili posrednik u užem smislu – posrednička funkcija
4. Poduzetnik ili organizator – organizatorska funkcija


AD.1. Informativno savjetodavna funkcija turističke agencije jedna je od njezinih najstarijih funkcija, a sastoji se od besplatnih turističkih informacija i korisnih savjeta s područja putničkog prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, deviznih propisa i propisa o izdavanju putovnica i viza, informacija o zabavnim, kulturnim i drugim priredbama, o prirodnim, kulturnim, povijesnim i drugim zanimljivostima i atraktivnostima pojedinih turističkih krajeva i mjesta itd. Ova funkcija je jako važna za rad turističke agencije, jer pružajući informativno-savjetodavne usluge turistima, agencija ima priliku ponuditi svoje usluge velikom broju potencijalnih klijenata. Stoga agencija mora voditi brigu o kvaliteti ovih svojih usluga, jer iako su besplatne, povezuju je uz najširi krug interesanata, među kojima su redovito budući kupci njezinih usluga.

AD.2. Propagandna funkcija turističke agencije manifestira se u 2 oblika.

1.»čistom» propagandnom porukom koju agencija distribuira dostupnim kanalima i različitim propagandnim medijima.

2. propagiranjem turizma kao pojave i fenomena u čemu je komercijalna poruka manje zastupljena, a izražena je opća promotivna aktivnost ili propaganda turizma. Ova funkcija agencija veoma je izražena u zemljama koje su na početku turističkog razvoja, gdje agencija ima funkciju općeg propagatora turizma i donekle predstavlja najviši operativni turistički organ zemlje.


AD.3. Posrednička funkcija, odn. posredništvo kao oblik rada agencije na tržištu u samoj je suštini njezine egzistencije, pa bi se moglo reći da se ta funkcija provlači kroz sve ostale funkcije agencije ili velik dio njih, no postoje i poslovi koji su izrazito posredničkog karaktera, kao npr.
- prodaja isprava koje se odnose na transport turista
- prodaja karata za različite priredbe, posjete muzejima i sl.
- pribavljanje usluga smještaja i prehrane izravnom rezervacijom od objekata koji pružaju odgovarajuće usluge u mjestima turističkog boravka
- poslovi u svezi s turističkim platnim prometom , i to izdavanje i honoriranje putničkih i novčanih čekova, kreditnih pisama, obavljanje novčanih doznaka za potrebe turista i putnika, mjenjačka služba itd.
- pribavljanje raznih osiguranja za slučaj nesreće na putu, za gubitak prtljage i sl. itd….

AD.4. Organizacijska funkcija turističke agencije postaje sve važnija u njenom suvremenom poslovanju, jer se njena gospodarska djelatnost ne iscrpljuje samo u njenoj posredničkoj djelanosti. Turistička agencija privređuje i kao poduzetnik koji stvara i prodaje za vlastiti račun na vlastiti rizik organizirana putovanja kao svoje specifične usluge, čime izravno utječe na nagli porast turističkih kretanja u svijetu.


2.5. Vrste i podjela turističkih agencija

1. Prema KARAKTERU POSLOVANJA postoje agencije RECEPTIVNOG i agencije EMITIVNOG karaktera. Ova podjela ima gotovo univerzalno značenje, jer danas se u većini turističkih zemalja govori o turističkim agencijama dijeleći ih i razlikujući ih prema karakteru njihova poslovanja. Pod receptivnim poslovanjem agencije razumijevamo svu aktivnost agencije umjerenu na pribavljanje turista iz inozemnih tržišta u receptivna turistička područja (pretežno) zemlju u kojoj je sjedište turističke agencije, odn. zemlju u kojoj agencija neposredno obavlja svoju aktivnost, kao i aktivnost pružanja različitih usluga za vrijeme boravka u mjestu njihova turističkog cilja.
Pod emitivnim poslovanjem obično se razumijeva sva aktivnost agencija usmjerena na animiranje domaćih potencijalnih turističkih korisnika da se uključe u agencijske aranžmane koji obuhvaćaju putovanje i boravak u inozemstvu, gdje se agencija pretežno pojavljuje kao posrednik u pribavljanju različitih usluga (domaćim) turistima u inozemstvu.


2. Prema PREDMETU njihova poslovanja, razlikujemo:
- grosistička turistička agencija
- detaljistička turistička agencija
- grosističko detaljistička turistička agencija

Za grosističku agenciju na međunarodnom turističkom tržištu koristi se specijalizirani naziv - *turoperator*. Iz samog naziva vidljivo je da se radi o takvim turističkim agencijama koje organiziraju putovanja, osobito paušalna, izrađuju programe takvih putovanja i boravaka, zakupljuju hotelske i prijevozničke kapacitet, a da pritom sama agencija turoperator ne prodaje ta putovanja izravno klijenteli, nego taj posao povjerava drugim turističkim agencijama ili nekom drugom zainteresiranom turističkom posredniku. Prodajnim poslom najčešće se bave manje turističke agencije, koje za to posredovanje naplaćuju od turističke agencije – grosista – proviziju.
Turističke agencije detaljisti svoju djelatnost ograničavaju na propagandu i prodaju turističkih usluga iz poslovanja i u organizaciji grosističkih turističkih agencija – turoperatora( najčešće turističkih aranžmana ).
Ipak na europskom tržištu najčešći je mješovit oblik tih turističkih agencija, agencija grosističko – detaljističkog tipa, tj agencija koje djeluju paralelno i kao organizator i kao prodavatelj turističke usluge.

3. Prema PROSTORNOM OBUHVATU razlikujemo: turističke agencije REGIONALNOG, NACIONALNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČENJA.

4. Prema ORGANIZACIJSKOM SASTAVU na turističkom tržištu razlikujemo: turističke agencije SA MREŽOM POSLOVNICA I BEZ MREŽE POSLOVNICA.
Turističke agencije bez mreže poslovnica na turističkom tržištu djeluju kao gospodarske organizacije s jednim poslovnim (prodajnim) mjestom – jednom poslovnicom.
Turističke agencije s mrežom poslovnica imaju karakter velikih privrednih organizacija, te preko razvijene mreže vlastitih poslovnica one nastoje kontaktirati sa što je moguće većim potencijalnim turističkim tržištem. Imaju – razvijenu podjelu rada
- decentralizaciju poslova prodaje
- specijalizaciju poslovanja agencija

5. Prema NAČINU DJELOVANJA (pojavljivanja na turističkom tržištu) razlikujemo:
-SAMOSTALNE turističke agencije, koje djeluju kao samostalni turistički organizmi
- ZAVISNE turističke agencije, koje djeluju u sastavu neke druge gospodarske organizacije

6. Prema KRITERIJU VLASNIŠTVA sredstava za poslovanje razlikujemo: agencije čija su sredstva poslovanja u PRIVATNOM vlasništvu i agencije čija su sredstva u DRŽAVNOM vlasništvu

TURISTIČKI ARANŽMAN – temeljni proizvod poduzeća turističkog poslovanja

Pojam kojeg mnogi teoretičari drže najvažnijim u poslovanju suvremenih poduzeća turističkog posredovanja, pa i suvremene turističke agencije. Turistički aranžman možemo najkraće definirati kao dvije usluge ili više njih, koje su u vremenu i prostoru sinkronizirane, a nude se potencijalnom turistu bilo po vlastitoj odluci agencije, bilo na traženje klijenta, kojima on potpuno ili djelomično zadovoljava svoju turističku potrebu.


3. MARKETING KAO POSLOVNA FUNKCIJA


3.1. Uvod u marketing

Marketing je ljudska aktivnost usmjerena na zadovoljavanje potreba i želja putem procesa razmjene ( Kotler )
Marketing je proces kojim se provodi stvaranje ideja, robe i usluga, određivanje njihovih cijena, promocija i distribucija da bi se ostvarila razmjena koja će zadovoljiti ciljeve pojedinaca i organizacija ( American Marketing Association ).

U najkraćem smislu imajući u vidu dosadašnje teorijsko znanje o marketingu može se reći da je marketing profitabilno zadovoljavanje potreba.


RAZLIKE IZMEĐU PROIZVODNE, PRODAJNE I MARKETING KONCEPCIJE

PROIZVODNA KONCEPCIJA – pravi smisao dobiva početkom 20. st. u vrijeme industrijske revolucije. Počivala je na nastojanju da se stvori masovna ponuda – industrijskom proizvodnjom omogućena je masovna proizvodnja uz niske troškove – poslovna funkcija proizvodnje bila je mjesto za odlučivanje što proizvesti i u kojim količinama – moto proizvodne koncepcije bio je maksimalizacija dobiti uz maksimalizaciju proizvodnje.


PRODAJNA KONCEPCIJA – počinje krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme pojave krize hiperprodukcije i traje u SAD-u do početka 50-ih – masovnom proizvodnjom dolazi do zasićenja tržišta i sve veće proizvodnje za zalihe – naglasak se s poslovne funkcije proizvodnje prebacuje na poslovnu funkciju prodaje - agresivniji nastup na tržištu uz poseban značaj prodaje, distribucije i promocije osigurava plasman proizvoda – moto prodajne koncepcije bio je maksimalizacija dobiti kroz maksimalizaciju prodaje.


MARKETING-KONCEPCIJA – ponajprije se ustanovljuju želje, potrebe i očekivanja potrošača na temelju čega se donose odluke kakav proizvod proizvoditi, u kakvoj ambalaži, kojeg dizajna, ostalih obilježja, te koje cijene, distribucije i promocije – moto marketing-koncepcije je maksimalizacija dobiti ali uz prethodnu maksimalizaciju zadovoljenja potrošača. Proizvod ne smije biti samo jednostavni rezultat proizvodnje, već isključivo rezultat tržišnih potreba.

- temelj marketinga su TRŽIŠNE TRANSAKCIJE koje predstavljaju dvosmjerne posl. operacije kojima se proizvodi, te novac i prava prenose od jednog tržišnog subjekta na drugi
- uvjeti za njihovu provedbu su –
• dva ili više subjekata
• nedostatak proizvoda na tržištu
• postojanje pravnog vlasništva nad proizvodima
• jedan od subjekata mora željeti proizvode drugog
• subjekt koji želi proizvod mora biti sposoban izvršiti njegovo plaćanje
• vlasnik proizvoda mora prihvatiti zamjenu proizvoda za dobivenu novčanu protuvrijednost

- marketing je evolucijski naslijedio PRODAJNU KONCEPCIJU (moto-max. dobiti kroz max. prodaje), koja je u sebi sadržavala i ostatke PROIZVODNE KONCEPCIJE (moto-max. dobiti uz max. proizvodnje)
- na temelju uočenih nedostataka javlja se nova MARKETING KONCEPCIJA koja polazi od tržišta, tj. potrošača, njihovih potreba, želja i dr. (moto-max. dobiti, ali tek, uz prethodnu max. zadovoljenja potrošača)


- MARKETING ima za cilj zadovoljenje, društveno, pozitivno valoriziranih potreba potrošača, s jedne, te zadovoljenje potreba gosp. subjekata, ostvarenjem primjerene dobiti, s druge strane
- razlikujemo 3 pristupa, tj. orijentacije – orijentacija na potrošače, koordinacija i integracija gosp. subjekta te orijentacija na profit

- temelji marketing-koncepcije –


1. FOKUSIRANJE TRŽIŠTA (tj. odabir ciljne trž. skupine prema kojoj će se usmjeriti svi marketinški napori)
2. ORIJENTACIJA NA KUPCA (tj. zamišljanje gosp. subjekta u ulozi ciljnog kupca)
3. KOORDINIRANI MARKETING (tj. stavljanje u spregu svih posl. funkcija i djelatnosti u cilju ostvarivanja temeljnog marketing-cilja)
4. PROFITABILNOST PROIZVODA (sposobnost ostvarivanja dobiti prodajom proizvoda)
5. MARKETABILNOST PROIZVODA (ili utrživost, tj. sposobnost proizvoda da naiđe na trž. potražnju i da bude prodan)

- pretpostavke za uspješnu primjenu marketinga –
• postojanje adekvatnog gospodarskog i političkog ustrojstva zemlje
• postojanje jasne strategije dugoročnog društveno-ekonomskog i tehničko-tehnološkog razvoja
• postojanje adekvatne ekon. politike zamlje
• postojanje adekvatne teorije gosp. subjekata

- faze marketing-procesa –


1. ISTRAŽIVANJE
2. DEFINIRANJE MARKETING-CILJEVA
3. DEFINIRANJE MARKETING-STRATEGIJE
4. IZRADA PROGRAMA NASTUPA NA TRŽIŠTE (marketing-mixa)
5. MARKETING KONTROLA


- MARKETING MANAGEMENT ili upravljanje marketingom jest proces planiranja i izvršenja određene koncepcije, formiranja cijena, promocije i distribucije ideja, roba i usluga, radi ostvarenja razmjene koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacije
- prošireniji oblik –
• organizacija procesa marketing-planiranja (strategijsko i marketinško planiranje, te marketing-istraživanje i marketing-informacijski sustav)
• analiza tržišnih mogućnosti (marketing-okruženje, tržište potrošača i gosp. subjekata)
• selekcioniranje ciljnih tržišta (mjere i predviđanje potražnje, tržišna segmentacija, fokusiranje i pozicioniranje)
• razvijanje marketing-mixa (određivanje proizvoda, cijena, promocije i distribucije)
• upravljanje marketing-naporima (razvijanje konkurentskih marketing-strategija, te provedba, organizacija i kontrola marketing-programa


- MARKETING-MIX
ili program nastupa na tržište predstavlja sredstvo kojim gosp. subjekt nastoji ostvariti svoje ciljeve
- još se naziva i koncept četiri P (product, price, place, promotion)
- elementi – proizvod, cijena, distribucija i promocija

Proces razmjene uključuje rad. Prodavači moraju identificirati kupce i njihove potrebe, dizajnirati atraktivne proizvode, promovirati ih, isporučiti ih u pravo vrijeme na pravo mjesto i u odgovarajućem asortimanu ( kvalitativno i količinski ),i odrediti cijene. Takve aktivnosti kao što su razvoj proizvoda,istraživanje,komunikacije, distribucija, određivanje cijena i servis kupcima predstavljaju jezgro aktivnosti marketinga.


4. MARKETING KAO POSLOVNA FUNKCIJA


Marketing je funkcija DA funkcija je najvažnija funkcija u poduzeću ; PODUZEĆE JE MARKETING. Marketing je i jučer i dana i sutra jednog poduzeća. U poduzeću postoje brojne funkcije (službe): između financija (stjecanja kapitala i upravljanja istim),računovodstva (robno-materijalnog i financijskog),nabave, upravljanja resursima,prodaje i managementa suvremena, a ljudska povijest i razvoj omogućio je RAZVOJ i još jednog zajebanog ljudskog izuma ZVANOG Marketing . Kažu mi da sam glup,NE ja ne kužim ekonomiju ne nisam UEUko  nomist. Mislimmmm DA…
Dakle da krenemo ozbiljno sve je počelo kada je čovijek otkrio da JESTE. Mislio je odmah da bi mogao biti još malo uz to šta već je.Marketing je kao i život sam, ono što čovjeka tjera da učini sve što najbolje može ukoliko nije PAPAK. Svatko od nas ima svoje planove svoje želje i potrebe, želja jednog poduzeća u “! Stoljeću MORA biti Humana. MORA.
Kada poduzeće živi samo da ostvari profit FALI MU ŽELJA(množina).
Sve poslovne funkcije neke tvrtke ujedinjene su integralnim Marketingom. Željom tvrtke da najbolje na svijetu zadovolji potrebe kupaca. Funkcija marketinga u poduzeću dakle odnosi se na sve ono što poduzeću treba da bi ostalo živo i sačuvalo sve ono što čini sretnim njega i njegove kupce.

1. Rastavljanje Marketinga

Četiri PE.
- Proizvod – Kakav, koliko, gdje i kada

Dali će taj proizvod slijediti osnovnu misao i u kojoj mjeri. Kako promišljati što da prodajemo ili ako već prodajemo sranje kako naći smisao u tome. TO je odluka marketinga. Znači ujediniti napore za iznaći način kojim ćemo opstati. Npr.prodajemo VODU - To je dobro ALI, EJ ALO ko je vidio prodavat Vodu, Prodaješ li TI i ZRAK IMA LI u LIDLA Zraka i koliko košta,NE PITAM ZA CIJENU: Samo reci. Jel sto jel dvista. Disati se mora.


- Cijena – KUOLKA ( ti kažeš ziben on kaže funf,a ti sex i ni feniga niže)
Klizne cijene,cijene utemeljene na troškovima cijene koje će pokriti naša ulaganja kroz optimalno vremena OPET imajući u vidu prije spomenutu ŽELJU poduzeća.Što je to poduzeće da li je ono u vlasništvu ljudi DA, dali nas ta cijena smije činiti ovisnima o svojoj visini, no što se događa Poduzeće određuje cijenu točno onoliko koliko mu garantira da će morati Rasti da bi osiguralo sigurnost poretka. No što je tu je Ploviti se mora.
- Promocija – E tu smo

Kao prvo i prvo marketing nije promocija,dođe do zajeba kada promocija preuzme njegovu funkciju, bogati danas lipo zapakiraj govno i reci ljudima da prodaješ muda za bubrige PRODAVAT će se. Ne zato šta su ljudi glupi nego su LIJENI,ne da im se boriti protiv sistema,koji im već prodaje ta govna i od kojih i oni sami žive jer ne pila se grana na kojoj sjediš.


- Distribucija – čisto tehnički

Triba razvest kruv ujitra , ne ujitra nego u pet najkasnije kruv mora biti RASPOLOŽIV.

Mnogi su teoretičari pizdili i srali u vezi marketinga JA bih volio reći da sam i pročitao nešto od toga ali NEĆU se hvalit kad nisam. Deset godina studiranja pomalo i utječe na čovjeka , zar ne. Bussines to Consumer Marketing ODER Bussines to Bussines Marketing. Razlika je velika jer Bussines ne odlučuje Marko o paprikama nego, ekipa o tome kako da najbolje potroši novce koje su dosad zaradili, a koji će donijeti još takvih istih KUĆI.
Proces razmjene uključuje rad. Prodavači moraju identificirati kupce i njihove potrebe, dizajnirati atraktivne proizvode, promovirati ih, isporučiti ih u pravo vrijeme na pravo mjesto i u odgovarajućem asortimanu ( kvalitativno i količinski ),i odrediti cijene. Takve aktivnosti kao što su razvoj proizvoda,istraživanje,komunikacije, distribucija, određivanje cijena i servis kupcima predstavljaju jezgro aktivnosti marketinga.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 

preuzmi seminarski rad u wordu » » »  

 
Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD