POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 

SEMINARSKI RAD IZ ŽURNALISTIKE

 

ELEKTRONIČKE NOVINE

Svaki medij ima svoja jasna stilska obilježja. Tekst pisan za novine je zato teško prihvatljiv na radiju, a još teže na televiziji. Radiovijest nije prikladna za objavljivanje u novinama, a TV prilog teško je izravno emitirati na radiju.
U povijesti novinarstva pojava svakog novog medija dočekivala se sa i strahom, a bilo je i podcjenjivanja. Novine su dugo bile jedini masovni medij na tržištu. Pojava radija najavila je kraj monopolu novina na informiranje javnosti. Bilo je mišljenja da to znači i kraj novina. Radio se brzo razvio, postao je utjecajan i važan medij, ali novine su preživjele. Svaki medij razvijao se neovisno o drugima i razvijao vlastite izražajne i stilske značajke.
S pojavom televizije priča se ponovila. Novine i radio bili su ugroženi novim, atraktivnim i zanimljivim medijem. Ponovno su se javili glasovi da će TV uništiti novine i radio. Dakako, to se nije dogodilo, ali su sva tri medija razvila vrlo osebujna i različita stilska obilježja.
Sada se suočavamo s posve novim medijem: elektroničkim novinama. Priča se ponavlja. Futurolozi predviđaju nestanak novina, barem u papirnom obliku, izumiranje radija, transformaciju TV…
Vjerojatno se neće dogoditi ništa takva, ali hoće nešto drugo. Novinari koji pišu i uređuju elektroničke novine moraju razviti jedan posve osebujan stil izražavanja i pisanja. S obzirom da se radi o posve novom mediju i da prijašnja iskustva nije moguće samo preslikati, novinari traže nove putove izražavanja primjerene elektroničkim novinama.
Što je zapravo Internet?
Internet je zadivljujući koncept povezivanja u globalnu računalnu mrežu korištenjem telekomunikacijske infrastrukture. Internet je skup javnih sservisa temeljen na međusobnoj povezanosti velikog broja računala i računalnih mreža u sistem dostupan bez ograničenja svima, bez obzira na gospodarsku, političku ili bilo kakvu drugu moć.
A što su elektroničke novine?
Elektroničke novine su budući vrlo važan dio novinarsta, koji mnogo nudi i to na vrlo kvalitetan način.


2. KARAKTERISTIKE ELEKTRONIČKIH NOVINA

"Novine su otkrile cyberspace, i to ne samo kao izvor istraživanja. Novinske kuće jurnule su u istraživanje Interneta i komercijalnih informacijskih servisa, kao novoga puta koji će ih povezati s čitateljima, tražeći alternativne mogućnosti za distribuciju tiskovina i pronalaženje puta kako vijesti mogu biti prenesene na interaktivan, linkovima višestruko povezan multimedijski način" - piše Nora Paul na web stranici The Poynter Institute for Media Studies.
Utrka je počela nedavno. Vrijeme je apsolutna kategorija kada govorimo o elektroničkim novinama, a pogotovo kada se pozivamo na višestoljetnu povijest tiskanih medija. Na Internetu nas svakodnevno dočekuje neko novo iznenađenje, novi način priopćavanja, novi stil ili pak rješenje kojemu se nismo nadali. Stoga nas ne smije ništa čuditi, a ponajmanje se mogu primjenjivati strogi, utvrđeni i nepromjenjivi oblici izražavanja. Svakodnevno se pojavljuju nova izdanja koja rade "neki novi klinci" i pronalaze svježe putove priopćavanja vijesti.
No, elektroničke novine su, kao i svaki medij, omeđene nekim tehničkim i tehnološkim značajkama koje moramo uvažavati.

2.1. Veličina zaslona

Elektroničke novine mogu emitirati govor i glazbu, mnoge radio postaje emitiraju real-audio vijesti i druge govorne emisije, ali to nije pravi stil elektroničkih novina. Na prvi pogled one su najbliže televiziji, jer je ekran sredstvo kojim se percipira poruka, ali to nije televizija.
Elektroničke novine ostaju novine, ali se u njima ne smije preslikati pisanje i obilježja novina. Tekst je osnovni način komuniciranja s čitateljima, ali to više nije tekst smješten na prostranu novinsku stranicu, nego tekst omeđen okvirom monitora na čiji ekran stane 20 redaka klasičnog novinskog teksta.
"Ima nešto u zaslonu računala - veličina, možda, ili "skrolanje", što daje dojam kretanja ili nestalnosti koja upravo vapi za jednostavnim načinom pisanja", smatra Ruth Gersh, urednik multimedijskog servisa Associated Pressa.
Urednici elektroničkih novina koji žele objavljivati "kobasice" od članaka ubijaju novi medij. Jednostavno, kratko, sažeto - to su zakonitosti zaslona.
Nije bitna samo dužina teksta, već i njegova prezentacija. Zaboravimo nizanje redaka, kao u novinama ili knjigama. Zaslon to ne trpi. Prijelom mora biti razigran, zaslon ispunjen grafizmima kako bi se čitateljeva pozornost zadržala, a ne izgubila u nizu sivih redaka koji ispunjavajuju ekran.
Elektroničke novine služe se dizajnom koji izvorište nalazi u novinskom načinu grafičkog oblikovanja, ali nikako slučaju to ne smije biti preslikan prijelom novina.

2.2. Rokovi izlaženja

Novinari svih klasičnih medija muku muče s rokovima. Ništa ne ubija vijest kao rok predaje rukopisa. Uvijek nedostaju minute, nikad nema dovoljno vremena za istraživanje podataka, pisanje ili obradu teksta.
Elektroničke novine su bezvremenske. Ili, točnije, nemaju rokove izlaženja. One se uvijek mogu osvježivati novim vijestima. Nitko ne brani novinaru da piše stalno najnoviju verziju događaja i da tako pravodobno izvješćuje svoje čitatelje. No, to je još gore od rokova zaključenja novina ili RTV emisija. Nema tužnije informacije od one na Internetu koju je vrijeme pregazilo. Naiđete li više puta na staru Web stranicu koja nije osvježena, gubite povjerenje u autore i vjerojatno je više nećete čitati.

2.3. Slojevitost informacije

Klasični mediji muku muče s prostorom. Nikad dovoljno prostora, bez obzira jesu li posrijedi novine, radio ili televizija. Posebno je teško predstaviti dnevna zbivanja u onoj dužini koju događaj zavrjeđuje. Uređivačke koncepcije informativnih sadržaja danas zahtijevaju kratkoću, sažetost i brzinu.
Naoko, elektroničke novine su u istom položaju. Rekli smo da zaslon računala zahtijeva još kraće oblike. Ali, elektroničke novine imaju spasonosni izlaz: slojevitost ili linkove. Čitatelju se najprije ponudi najava vijesti i priloga, zatim kratka, sažeta inačica vijesti, zatim puni tekst i, napokon, baza podataka koja sadrži izvorne dokumente, biografije, objašnjenja. Dobrom uređivačkom politikom urednici elektroničkih novina svojim čitateljima otvaraju cijeli novi svijet cyberspacea u kojem se linkovima prebacuju prema temama i tekstovima koji ih zanimaju. Svaki čitatelj praktički sam može kreirati svoju informativnu stvarnost.
Neki teoretičari drže da će čitatelji elektroničkih novina postati svojevrsni informativni "fah-idioti" i pribojavaju se da, primjerice, fanatični zagovornici zaštite okoliša neće ni pipnuti stranicu s dnevnim vanjskopolitičkim vijestima, već će izravno jurnuti samo na vijesti koje se tiču ekologije. Za nekoliko godina takvo usko usmjereno informiranje može stvoriti ljude koji ne znaju kakav je stvarni svijet oko njih. Bojazan postoji, ali ona muči i u klasične medijie. Nitko ne može natjerati kupca novina da čita unutrašnjopolitičku rubriku ako on to ne želi. Vrijeme će biti najbolji pokazatelj utjecaja Weba na opću informiranost.

3. ULOGA NOVINARA

Novinari pažljivo njeguju stil i način pisanja. Karakteristike stila dugo se razvijaju i veoma su ovisne o mediju u kojem novinari djeluju. Dobri novinari znaju kako treba pisati za svaki medij. Suvremene obrazovne ustanove uče mlade novinare kako će isti događaj prikazati u svim medijima na osebujan način. A vlasnici medijskih kuća žele uštedjeti na novinarima tako što traže da izvještavaju o jednom te istom događaju i za novine, i za radio i televiziju koje posjeduju. I suvremeni hrvatski medijski poduzetnici žele maksimalno iskoristiti novinarsko znanje i sposobnosti. Nije čudno što vlasnici klasičnih medija umjesto da izdaju posebne, elektroničke novine, prebacuju svoj postojeći, klasični, medij u novi oblik. U većini medijskih kuća novinari svoj rad pohranjuju u digitalnom obliku, što olakšava prebacivanja iz medija u medij.
No, to ne zadovoljava novinare koji žele razviti specifično novinarsko izražavanje primjereno elektroničkim novinama.
Značaj novog medija uočio je još davno Marshall McLuhan koji je napisao:
"Hibrid ili susret dvaju medija je trenutak istine i otkrivenja iz kojeg se rađa novi oblika." Taj trenutak istine novinarima nudi novi medij. Neizrecivo bogatstvo nam pruža Internet u svim svojim pojavnim oblicima. Novinar je ujedno i korisnik, ali i stvaralac. Svaki čitatelj je korisnik, ali i stvaralac. Mreža je u svojoj biti demokratski medij, gdje je nadzora gotovo i nema. Demokratizacija medija nigdje nije toliko prisutna kao što je to sada na mreži. Nadajmo se da se ne će izroditi ili pak ograničiti.

3.1. Interaktivnost

Klasični mediji žele održavati vezu sa svojim konzumentima, ali to nije lagano ni jednostavno. Radio i TV najbliži su izravnom komuniciranju kada emitiraju uživo i omogućuju slušateljima i gledateljima uključivanje u program telefonski.
No, to je daleko od mogućnosti koje pruža Internet, gdje ne samo što korisnik može izravno reagirati već može i pokretati raznorazne debatne skupine, utjecati na informiranje i stvaranje javnih sudova.
Interaktivnost koju pruža mreža nadmašuje sve dosadašnje mogućnosti. Korisnik mreže je prepušten samom sebi i svojoj imaginaciji u stvaranju novog, čudesnog svijeta virtualne stvarnosti.

3. 2. Decentralizirani medij

"Internet je prvi stvarni decentralizirani medij koji globalno dopire do stanovništva", ističe Gary Selnow, objašnjavajući modele Interneta. Cijena Web stranice omogućuje velikom broju korisnika kreiranje vlastitih uradaka, koji su jeftini, ali i relativno slabo napravljeni. Velike, tradicionalne medijske tvrtke mogu proizvoditi skupe i vrlo efektne stranice. One premošćuju jaz između centraliziranih i decentraliziranih medija. Razvitak Weba i smanjenje troškova izrade atraktivnih stranica te oglašivači koji će početi puniti i te stranice, omogućit će još veću decentralizaciju. Upitno je tko će se sve služiti mrežom za širenje informacija i kako će to uraditi.

3. 3. Što je s novinarima?

A gdje je tu novinar? Treba li on uopće ili će se utopiti u mreži, nestati u virtualnosti koju je sam stvorio?
Ne treba žuriti sa sudovima i preskakivati stube. Elektroničke novine se tek razvijaju i bez novinara one ne mogu postojati. Dapače, novinari tek trebaju razviti pravi i primjereni stil elektroničkih novina. Tek tada moći će se govoriti o sudbini novinarstva kao profesije.


4. VIRTUALNO UREDNIŠTVO

Novi mediji stvaraju i nove organizacijske oblike. Dok se klasično uredništvo novinara, radijske ili TV postaje mora smjestiti u nekoj prostoriji, većoj ili manjoj, s više ili manje ukrasnog cvijeća i tajnica, mreža nam pruža sasvim druge mogućnosti.
Elektroničke novine stvaraju se virtualno i klasično uredništvo je nepotrebno. Mreža povezuje sve suradnike, a prikladni softver omogućuje poštivanje tehnologije proizvodnje novina.
Glavni urednik može sjediti u Zagrebu, redaktor u Samoboru, kolumnist na svojoj jahti u marini Žut, a dopisnici posvuda. To nije futurološka bajka. Model virtualnog uredništva kušan je u suradnji s tvrtkom Cursor u Novinarskoj radionici Hrvatskoga novinarskog društva u dva navrata tijekom 1997. godine. Rezultati su ohrabrujući, a uočeni nedostaci se lagano mogu ispraviti u hodu, baš kao što se to zbiva u svim novopokrenutim uredništvima. Temeljno ograničenje samo su financije, kao što to obično biva u nakladništvu.


5. PRIMJER ELEKTRONIČKIH NOVINA : CORNER

Corner je elektronski magazin koji se nalazi na Internetu na adresi corner.boa.hr. Ovaj magazin obrađuje najveći broj područja i tema na jednom mjestu koje se mogu naći na hrvatskom virtualnom prostoru. To je kutak Internet svijeta gdje se u pravom trenutku mogu dobiti svježe i korisne informacije na jednom mjestu, čime se štedi bespotrebno surfanje. Osnovna ulazna stranica, naslovnica, sadrži najvažnije dnevne vijesti i tehničke informacije kao i odabire programa, slika, savjeta i horoskopa koji se mjenjaju na dnevnoj bazi. Vijesti iz svih područja života obnavljaju se cijeli dan, obično u ritmu od sat vremena tijekom dana. Prva obnova se radi u ranim jutarnjim satima tekućeg dana. Putem desetak razdvojenih područja kao što su informatika, šport, film, glazba, gastronomija, igre, kolumne, novac i druge, pružaju se svakodnevne svježe informacije, autorski prilozi vezani uz određeno područje, top liste, najave koncerata i pregled velikih koncertnih događanja u Europi. Recenzije najnovijih filmova, kulinarski specijaliteti kao i savjeti iz područja Interneta, osiguranja i knjigovodstva još su jedan dio sadržaja. U svemu tome korisnici i posjetitelji Cornera interaktivno sudjeluju u osmišljavanju sadržaja i izražavanju vlastitih sposobnosti na otvorenom djelu sitea. Ostvarena je i suradnja sa ženskim magazinom Cosmopolitanom iz kojeg se putem Cornera prenose zanimljivi tekstovi iz novih brojeva, organiziraju nagradne igre i ankete za posjetitelje elektronskog magazina. Corner po prvi puta u Hrvatskoj nudi personalizaciju naslovnice. Nakon uvodnog dijela edukacije što se postiže personaliziranjem Cornera, koji se tada zove Moj Corner, korisnik sam odabire kategoriju vijesti koja će mu biti prezentirana svakodnevno na naslovnici, kao i daljnji odabir prikazivanja tehničkih informacija od tečejne liste, vremenske prognoze preko dnevnog rasporeda TV programa te horoskopa i Cornerovih dnevnih izbora. Uz to korisnik može mijenjati i koloristički izgled iz ponuđenih predložaka.


ZAKLJUČAK

Malobrojne elektroničke novine koje se proizvode u Hrvatskoj nisu još razvile pravi stil izražavanja, već uglavnom preslikavaju novinski tekst, kombiniran sa slikama, tonom i katkad animacijom.
Elektroničke novine su vrlo kompleksan medij, s izuzetno velikim izražajnim mogućnostima. Osnovna ime je značajka da konzument nije pasivan, već može birati što će i kako čitati te može ostvariti dvosmjernu komunikaciju jer to mreža vrlo lagano omogućuje.
Budućnost elektroničkih novina nije upitna. Pitanje je samo kako će se brzo razvijati mreža i kako će se klasično novinarstvo prilagoditi novim uvjetima. U tom kovitlacu brzih promjena, uvođenja novih stilova i stvaranju novih izražajnih sredstava prednost imaju inventivni i sposobni.
Stilske karakteristike elektroničkih novina hrvatsko novinarstvo još nije počelo primjenjivati i to je izazov koji tek predstoji. Ali, stvarnih zapreka, osim materijalnih, nema. Upravo na tom području inventivnost i znanje može nadomjestiti manjak sredstava i podršku koju snažni klasični mediji imaju u svojim visoko razvijenim gospodarstvima. Elektroničke novine najlakši su i najbrži izlaz hrvatskog novinarstva na međunarodnu scenu. Pitanje je hoće li se prigoda iskoristiti ili će se, po običaju, zakasniti.
U Hrvatskoj trenutno postoji oko 200 000 registriranih Internet korisnika, a taj broj je u stalnom porastu.
U Americi broj odraslih amerikanaca koji se služe internetom prešao je 100 milijuna.Prosječni korisnik Interneta šalje 6 e-mail poruka na dan, a čak 60% ljudi svaki dan surfa. Oko 77% korisnika jednom tjedno šalje e-mailom I datoteke, a 20% ih je u posljednjih tri mjeseca ili izradilo ili osvježilo neku Web stranicu. Očekuje se da će do kraja 2003. Godine broj amerikanaca na Internetu preći I 177 milijuna, dok će svjetska Internet populacija bii čak iznad 500 milijuna. Stoga, za očekivti je da će se I broj hrvatskih korisnika znatno povećati. Iz tog razloga osobno vjerujem da će sve više ljudi uz jutarnju kavu umijesto klasičnih dnevnih novina čitati elektroničke novine, "prelistavati" elektronka izdanja, tražiti važnije obavijesti ili jednostavno planirati večernji izlazak. Jer Internet više nije luksuz već svakodnevni dio života.


LITERATURA

1. Malović, Stjepan: Hrvatska na INTERNET-U - neiskorištena mogućnost, Zbornik "trenutak hrvatske komunikacije 1995.", Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996.

2. Sapunar, Marko: Osnove znanosti o novinarstvu, Zagreb 1994.

3. Prelog, Nenad: Pogled kroz ekran, Zagreb 1992.

4. Internet (corner.boa.hr)

5. INFO - Magazin-vodič Info sajma ‘’99., Zagreb 1999.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO