POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ MEDICINE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ MEDICINE
Gledaj Filmove Online  

NAČIN ŽIVOTA I ZDRAVLJE LJUDI


Zivot i zdravljePrema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji , zdravlje je stanje potpunog fizičkog i socijalnog dobra, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.
Prema tome za ljudsko zdravlje je dobro ono što je korisno, što ga krijepi, oplemenjuje, pravi zadovoljstvo življenju, njeguje i hrani.
Štetno je sve drugo što truje, oduzima, reducira ,minimalizira, kvari odnose, susteže, frustrira i slično.
Odgovarajući način življenja je bez sumnje ključni faktor u zaštiti zdravlja ljudi.
Moderan način života nažalost preteže na suprotnu stranu, tvoreći tako nepovoljne uslove za očuvanje i unapređenje zdravlja, a sve više pretenduje nastanku oboljenja. Iako je je čovjek specifikum u odnosu na druga živa bića i u poziciji je da se adaptira i prilagođava različitim okolnostima i situacijama bilo da se radi o okolini ili pak različitim socijalno društvenim okolnostima, nepovoljni faktori se negativno odražavaju na njegovo zdravle.
Čovjek kao specifikum ne koristi samo gotove proizvode već ih i sam tvori ,proizvodi i modifikuje ,a u tim aktivnostima se nažalost ponaša krajnje iracionalno te tvori nepovoljnu sredinu i neprihvatljive uslove koji mu u znatnoj mjeri onemogućavaju zdrav život.
Bolest je multikauzalna i na njen nastanak utiču mnogobrojni faktori , a nastaje kao poslijedica neravnoteže između snage i svojstava čovjeka sa jedne strane i uzročnika bolesti s druge strane.
Uzroci tog poremećaja mogu biti u:
- Biološkoj sredini (biljke i životinje kao izvor hrane,uzročnici zaraznih bolesti)
- Fizičkoj sredini (ambijent,stanište,klima)
- Socijalnoj sredini (karakter društva u ekonomskom,socijalnom,kulturnom smislu tj. O načinu življenja)


ZDRAVLJE „ULAZI NA USTA“

Umjerenost u konzumaciji hrane i pića jedno je od bitnijih načela u očuvanju zdravlja.Smatra se da čak i da povremena apstinencija ima pozitivne rezultate i učinak u borbi čak i protiv najopakije bolesti .
Ovu teoriju je razvio austrijski ljekar R. Broj smatrajući post jednim od aduta za borbu protiv „unutrašnjih demona koje svaki čovjek ima u sebi.
Način odnosno vrsta hrane koju konzumiramo bitan je faktor u prevenciji od opake bolesti savremeenog svijeta.Svjetska istraživanja su pokazala da osobe koje konzumiraju meso imaju veću mogućnost oboljevanja od raka nego vegeterijanci gdje stoji da je za vegeterijance postotak manje vjerovatnoće smrtnosi od ove bolesti čak 40% .
Neadekvatnom prehranom , prevelikim unosom masnoće povećava se rizik od nastanka kardiovskularnih oboljenja što povećava smrtnost stanovništva u znatnoj mjeri.Nasuprot prevelikom unosu su niske vrijednosti masnoća koje nastaju kao poslijedica raznih dijeta što je također neprimjereno zdravom načinu života, jer su nova istraživanja utvrdila da niske koncentracije holesterola podstiču ubilačke a najčešće suicidalne namjere.
Nekontrolisana konzumacija alkohola je također jedan od bitnijih faktora koji nepovoljno utječe na ljudski organizam a isto tako oastavlja vrlo negativne poslijedice na socijalni i cjelokupni status porodice kao osnovne jedinke društva pa i šire.
Moderna medicina je svojstvena po sve većoj upotrebi medikamenata koji sve češće tretiraju simptome nego uzrok bolesti odnosno preferira se kurativa a ne preventiva čime nas podstiču na „kupovinu zdravlja“ .Na ovaj način se ne samo snižava donja granica bolesti se pridodaju dodatni industrijski otrovi koji su produkt industijalizacije života.
Iz svega navedenog da se zaključiti da su poslijedice neadekvatne ishrane bitan faktor u nastanku oboljenja savremenog društva, te da ih treba preventivno suzbiti promjenom načina života, gurmanskih navika , upražnjavanjem fizičkih aktivnosi odvikavanjem od pušenja i sl.

UTICAJ SAVREMENE MEDICINE NA LJUDSKO ZDRAVLJE

Razvojem medicine i njenim svakodnevnim dostignućima trebalo bi da se smrtna stopa stanovništva svede na minimum, a životni vjek u znatnoj mjeri produži.Način življenja,nepogodni klimatski ,biološki i socijalni faktori dominantno koče realizaciju cilja savremene medicine.Kao poslijedica navedenih čimbenika nastaju oboljenja modernog doba koje je sve teže iskorijeniti jer u njihovm nastanku ne leže medicinski već društveno socijalni uzroci.
Rick Karlson u svojoj knjizi „Kraj medicine“ minimizira utjecaj medicine na poboljšanje ljudskog zdravlja., jer je po njemu pad mortaliteta krajem 19 stoljeća produkt poboljšanja optih uslova života.U prvom redu kritizira opštu medikalizaciju kao najčešće sredtvo kurative što koje se u znatnoj mjeri negativno odražava na zdravlje stvarajući negativne efekte zbog prekomjerne upotrebe ,nepoželjnih efekata te ovisnosti od istih.
Svojstveno je da se medicinska praksa prvenstveno bavi dijagnozama , te se od silnog broja dijagnoza ne vidi ni čovjek a niti njegovi socijalni problemi od kojih ovisi njegovo zdravlje.U medicinskoj praksi je do sada u upotrebi 30000 dijagnoza a broj se iz dana u dan povećava iako se pacijenti javljaju pretežno zbog sličnih simptoma.Zbog toga se masovno govori o
alijeniranosti ljekara i sistema zdravstvene zaštite.

SOCIJALNI ASPEKTI LJUDSKOG ZDRAVLJA


Socijalni status individue ima bitan upliv u ljudsko zdravlje.Na osnovu provedenih istraživanja došlo se do saznanja da populacije stanovništva koje žive u skromnim uslovima ili dobrom socio-ekonomskim okruženjem, a u prvom redu se to odnosi na seosku populaciju, imaju duži životni Vjek, bez obzira na manju naobrazbu te skromniju zdravstvenu edukaciju.
Osobe koje žive u tim uvjetima manje su izloženi nepovoljnim faktorma industrijalizacije,nepovoljnim društvenim okruženjem,zdravije se hrane,nisu u „trci za vremenom“,vedrijeg su duha,imaju povoljnije obiteljske odnose te više pribjegavaju alternativnom vidu liječenja što sve nije slučaj u gradskim
sredinama.,
S druge strane bez obzira na materijalno blagostanje ,savremeno čovječanstvo pogođeno je mentalnom bjedom,nemirom i pometnjom što ima za polijedicu „bježanja od samog sebe“ ,pribjegavajući najpogubnijem modusu života,konzumiranjem različitih opojnih sredstava ,alkoholu,devijantnom ponašanju,avanturizmu koji nerijetko fatalno završava.
Razvojem materijalnog napredka raste i povećava se „BJEG“ što produbljuje propast čovječanstva.
Stoga S.Otub poziva čovječanstvo da se vrati iz lažnog svijeta bogova i kriptovrijednosti prema cilju postojanja dostojnog ljudskog bića.

BOLEST SAVREMENOG DRUŠTVA

Savremeni stilovi života, stres, neuredan način života,s eksualni promiskuitet imaju zaposlijedicu obilje oboljenja svojstvenih modernom dobu.
Najpopularnija bolest savremenog doba je AIDS, nastala kao poslijedica heterosexulizma na istoku , a homoseksuaci su je prenijeli na zapad.Ova opaka bolest je u znatnoj mjeri smanjila životni vjek kako muške tako i ženske populacije stanovništva diljem svijeta.
Nepažnjom se bolest može proširiti i na druge načine zaraženom transfuziom, sa majke na plod itd.
Medicina je pronašla lijek protiv ove opake bolesti a prevencijska kampanja je značajno doprinjela da se napredovanje ove bolesti značajno suzbije.

Uslijed neracionalnog korištenja prirodnih resursa prvenstveno djelovanjem ljudskog faktora bitno je utjcao na nastanak mutagena koji su u čak 80% uticali na nastanak karcinogena koji uzrokuju rak kod čovjeka.
U prvom redu zagađenost svih prirodnih resursa, zraka ,vode, promjena klimatskih uslova ka tendenciji globalnog zagrijavanja , primjena pesticida te jonizirajućeg zračenja u bitnoj mjeri su utjecali na karakter ambijenta življenja, koji je jedan od značajnijih činbenika kada je u pitanju očuvanje svih živih bića na zemlji.
Statistika dokazuje da se broj od oboljelih od karcinoma svakodnevno povećava te da bolest napada sve starosne skupine.
Stres je također bitan faktor, što pokazuje podatak da je nakon proteklog rata zabilježen porast oboljelih za oko 250% , čemu su pogodovale i druge okolnosti,nedostatak hrane,energenata i općenito pakleni uslovi za život .

Prema njemačkom psihologu Bernacederu najčešći faktor stresa je životni stav.Ljudi koji se prisiljavaju da postignu neki cilj dolaze pod veliki pritisak
I pod visokom dozom stresa.
Ispitivanja provedena u londonskom Institutu su dokazala da zaposleni ne znaju uživati i u situacijama kada sebi priušte lijepe sutuacije osjećaju grižu savjesti.
Da bi suzbili stresne situacije potrebno je po savremenoj terapiji kombiniranje rada mozga i tjela potstiče lučenje hormona koji pospješuju dobro raspoloženje naspram adrenalina i drugih stresnih hormona koji izazivaju napetost mišića tahikardiju,te dovode do stanja potpunog kolapsa.

Alkoholizam je također jedan od bitnijih problema kako starijih tako i moderne civilizacije.
Dakle to ne prestavlja fenomen koji se prelama samo na individualnoj već i na društvenoj razini.
Pijenje alkoholnih pića prošireno je po cijelom svijetu, iako količina, običaji i navike pijenja, variraju od zemlje do zemlje, od desetljeća do desetljeća. U naoko "veseloj" povijesti alkohola i alkoholnih pića, nekoliko poprilično dugih i mračnih poglavlja, prepunih crnih društvenih, gospodarskih i zdravstvenih statistika, zauzima alkoholizam i problemi vezani uz prekomjerno pijenje.
Alkoholna pića dio su civilizacije. Proizvode se već tisućama godina, gotovo od rođenja čovječanstva. Najprije su, u različitim civilizacijama i na svim kontinentima, bila rezervirana za rituale, obrede i njihove sudionike. Babilonci su poznavali pivo, Perzijanci, Kinezi i Arapi "žesticu". Uzgoj grožda i proizvodnja vina počeli su prije više od 6000 godina na južnim obroncima Kavkaskog gorja i proširili se na cijeli svijet. Pretkršćanske su civilizacije raj zamišljale kao mjesto gdje vino (ili kakvo drugo alkoholno piće) teče u potocima. U srednjem vijeku, kada je usavršena destilacija, alkohol je nazivan "vodom života". Na tom putu, od "svetog pića", namijenjenog odabranima, do svakodnevne pojave, zaboravljena je činjenica da je alkohol zapravo psihotropna droga. U određenoj dozi, naime, tijekom kraćeg ili duljeg uzimanja, na poseban način djeluje na duševni život, na pojedine ili sveukupne elemente psihičkog ponašanja.
Za većinu suvremenih ljudi pijenje je lako dostupna, "rekreativna" aktivnost, povezana s opuštanjem, društvenim događajima ili slavljem. "Popiti koju" nije samo rekreacija - mnogi se poslovi sklapaju i potvrđuju čašicom. Reklamne poruke zasipaju prosječnog potrošača sa svih strana, a 0,6 posto cjelokupne svjetske trgovine odnosi se na alkohol i alkoholna pića. Njihovi proizvođači sponzoriraju kulturne priredbe i sportske susrete.
U Europi, gdje živi samo 12 posto svjetskog stanovništva, godišnje se po pije 50 posto cjelokupne svjetske proizvodnje alkoholnih pića. Prema nekim podacima oko 15 posto odraslih muškaraca pati od alkoholizma, a još toliko ih pojačano pije i na najboljem su putu da postanu alkoholičari. Pije i sve više žena ili se barem sve više o tome govori, a dobna granica prvog susreta s alkoholom sve je niža. Mladi tumače opću prihvaćenost alkohola kao nešto pozitivno, uzor i obrazac ponašanja.
Danas su alkoholna pića uobičajen, svakodnevni proizvod dostupan svakome tko može za njega dati novac u prvoj trgovini iza ugla. No, pri podizanju čaše da bi se nazdravilo kakvoj prigodi, počesto se zaboravlja ono što svjedoče statistike - upotreba alkohola povezana je sa svim vrstama kriminala, prometnim nesrećama i nesrećama na poslu, samoubojstvima i ubojstvima. Alkohol nemilice uzima živote, razara obitelji i baca na dno one koji ne znaju stati.
Alkoholizam je definiran kao poremećaj karakteriziran žudnjom za alkoholom, uz razvoj ovisnosti. Treba ga razlikovati od pijenja koje je samo pojačano, problematično, slabo kontrolirano ili socijalno neprihvatljivo. Pritom se ne smije smetnuti s uma činjenica da brojni problemi vezani uz alkohol potiču iz zloupotrebe alkohola osoba koje nisu alkoholičari.
Izreka kaže - "Najprije čovjek uzima piće, zatim piće uzima piće i na kraju piće uzima čovjeka". I možda je najteže znati u kojem je trenutku piće uzelo čovjeka.
Alkoholna ljubomora ili alkoholna paranoja nastaje kod brojnih alkoholičara. Za bolesnika je nevjera partnera moguća u svakom trenutku, na svakom mjestu, a njegova uvjerenja temelje se na nestvarnim i nemogućim opažanjima i pogrešnom zaključivanju. Takav bolesnik može biti i opasan za okolinu jer pod utjecajem bolesnih misli može počiniti kazneno djelo - nerijetki su naslovi u novinama poput "Pijan pokušao ubiti suprugu".

Nesretne i bolesne obitelji
Alkoholizam je pakao, a u njemu, uz onoga tko pije, gotovo uvijek strada i obitelj. Zato bračni partneri i djeca alkoholičara često imaju ozbiljne socijalne i psihološke teškoće.
Mnogi partneri alkoholičara pate od tjeskobe, nesanice, napetosti i depresije. Često ih muči jak osjećaj krivnje ili ljutnje i predbacuju si zbog partnerovih problema, lomeći se u pokušajima da zbog okoline održe privid normalnog života. Skrivanje "obiteljskih tajni" tek nakon mnogo godina muke i brige dovodi do "pucanja" po šavovima, koja mogu biti jako bolna.

PUŠENJE - "SINDROM OVISNOSTI O DUHANU "

Brojne studije posljednjih desetljeća potvrdile su da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili, tkzv. pasivno pušenje znatno doprinose oboljevanju, invalidnosti i prijevremenom umiranju u svim starosnim skupinama, zbog čega je prema MKB pušenje svrstano u bolesti pod šifrom F17.2 kao "sindrom ovisnosti o duhanu" . Naučno su dokazane brojne posljedice upotrebe duhana odnosno duhanskih proizvoda koje se sagledavaju kroz efekte na zdravlje pojedinca, stanovništva i zajednice u cijelini. Pušenje ne samo što uzrokuje mnoga oboljenja, već utiče na kvalitet i dužinu života, pri čemu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine pušenje odnosi 4 miliona života širom svijeta, zbog čega se s pravom naziva ubicom broj 1 u svijetu.

NARKOMANIJA

Narkomanija, kao klinicka pojava, poznata je u medicini od davnina. U ranijim vremenima javljala se u onim oblastima gdje se alkohol nije koristio kao opojno sredstvo ili tamo gdje se droga koristila u okviru religioznihrituala.
U savremenom dobu nastajala je kod onih koji su se sretali sa preparatima namjenjenim stišavanju bola (npr. stišavanje bola morfijem u medicini) ili kod onih koji su rukovali tim preparatima, te usljed radoznalosti ili nekog slucaja upoznali njihovo dejstvo, koje ih je opcinilo.Još su stari Grci poznavali svojstva ekstrakta maka koji je opijajuce djelovao na ljude i vodio ih u cudesne snove. Herodot, Aristotel i Hipokrat govorili su o opijumu u svojim djelima. Rimljani su u cast Cerere kojoj su se klanjali, pili makov sok.Nova era opijuma pocinje u XIX stoljecu otkricem aktivnih elemenata: alkaloida morfija, kodeina, heroina, kokaina i drugih.Tokom sedamdesetih godina ovoga vijeka Evropu, kao i našu zemlju, zapljusnuo je talas narkomanije, jednog sasvim drugog tipa po motivu korištenja, po populaciji koja je obolijevala i po kolektivnom uživanju u zloupotrebi droge. To je bila narkomanija mladih i to vec onih u pubertetnom uzrastu, pa sve do onih u dobu kasne adolescencije.

Šta je droga i šta je narkomanija?
Pod drogom se danas podrazumijeva svaka hemijska supstanca koja alterira raspoloženje, percepciju i svijest, odnosno koja na bilo koji nacin mijenja mentalnu aktivnost i psihicko stanje.Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zavisnost od droge ili narkomanija je stanje periodicnog ili hronicnog trovanja štetnog po pojedinca i društvenu zajednicu, prouzrokovano ponavljanim uzimanjem prirodnih ili sintetskih droga.Zavisnost od droga karakteriše:
-postojanje psihicke ili fizicke, ili pak i jedne i druge, ovisnosti od droge,
-nesavladiva potreba (želja, žudnja, kompulzija) za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) i njenim nabavljanje po svaku cijenu,
-sklonost povecanju doze (kolicine) droge ili izmjena tolerancije,
-štetno dejstvo na osobu koja uzima drogu, uz štetno djelovanje na društvo,
-pojava apstinencijskog sindroma poslije naglog prekidanja uzimanja droge.

Uzroci narkomanije

Uzroci uživanja opojnih droga su mnogobrojni, a baziraju se na tri faktora: licnosti, drogi i društvenoj sredini.Osobito su tome sklone osobe koje su usamljene, okrenute sebi, povodljive i psiholabilne. Takve licnosti se teško prilagodavaju, imaju problema sa uspostavljanjem kontakta i ispoljavaju reakcije straha. Medutim, potrebni su drugi uslovi i okolnosti. U omladinskoj dobi života, koja se odlikuje traganjem za sopstvenim vrijednostima, uz cesta kolebanja izmedu svjesnih i nesvjesnih modela poistovjecivanja, zatim radoznalošcu i sklonošcu ka novom, nepoznatom i nedoživljenom, uz jaku želju da se prekorace granice uspostavljenih normi i svakodnevnog iskustva. U tom dobu mladi najcešce pocinju da uzimaju drogu. Motiv za uzimanje droge, prema istraživanjima Bukelica, u 95% slucajeva je radoznalost i druženje sa narkomanima. Jedan od razloga je i oponašanje negativnih likova (kriminalci, gangsteri, negativni filmski junaci).Nedostatak ideala, praznina i siromaštvo osjecaja (samozadovoljstvo, bezbrižnost, bez vlastitog truda-lezihljebovici) u životnom dejstvu mladih stvara licnosti koje psiholozi zovu "zadovoljne biljke" i koje su veoma sklone narkomaniji.Opce je mišljenje da odnosi u porodici snažno uticu na pojavu narkomanije. U porodicama iz kojih poticu narkomani odnosi su najcešce poremeceni: rastava braka, smrt roditelja, djetinjstvo provedeno kod staraoca ili u nekoj porodici koja je dijete usvojila. Nedostatak sigurnosti, osjecaja pripadnosti i pozitivnih uzora umanjuju sigurnost djeteta, a u kasnijem životu uzrokuju smetnje u razvoju i vode u krizu licnosti.Ali, i naizgled stabilna porodica može naškoditi djetetu; razmaženost ili prestrog odgoj, odnosno nepostojanje cvrstog stava u odgoju djeteta mogu biti podloga za kasniji bijeg iz stvarnosti.Osim karakteristika licnosti, stanja u porodici, bitan faktor nastanka narkomanije su društveni (socijalni) uzroci. Najcešce se spominje sve brži razvoj tehnike, automatike, neprekidna žurba za necim; što stvara psihicku napetost, nesigurnost i strah. Sve ovo iscrpljuje energiju licnosti, a odbrana od toga straha može biti upravo narkomanija.

Sprecavanje narkomanije

Cilj sprecavanja narkomanije je formirati takvu licnost koja ce prihvatiti sve ljudske i društvene vrijednosti koje zagovara porodicno i školsko vaspitanje i koja ce biti sposobna da životne probleme i teškoce savladava na zreo i stvaralacki nacin. Treba licnost ojacati da zauzme negativan stav prema narkomaniji i ostalim bolestima ovisnosti.Najefikasniji nacin borbe protiv narkomanije i ostalih bolesti ovisnosti je ispravan psihofizicki odgoj. On pocinje u porodicnom krugu, u najstabilnijoj i emocijonalno najuravnoteženijoj sredini koju poznajemo i u kojoj ce mladi prihvatiti sve pozitivne vrijednosti i ugraditi ih u svoj sistem vrijednosti i sistem ponašanja.Jedno od najznacajnijih pitanja u vaspitanju mladih je kako organizirati aktivnosti u slobodno vrijeme. Pokazalo se da rijetko ili nikako ne uzimaju droge omladinci koji se bave sportom ili su okupirani nekim drugim aktivnostima naprimjjer religijom I produhovljenošću.


ZAKLJUČAK

Prema ranije istaknutim činjenicama savremenom čovjeku je potrebna nužna alternativa postojećoj filozofiji života.Ne samo da se nisu ispunila očekivanja da će nauka medicina pronaći riješenje za riješavanje egzistencionalnih problema ,nesigurnosti I dileme, već je u znatnoj mjeri doprinijela neizvjesnost ljudskog opstanka, a zdravlje ljudi dovela do alarmantno negativnih razmjera.Osim što se ponovno javljaju neke opake bolesti,nastaju I mnoga oboljenja savremenog društva sa kojima se čak najveća znanstveno-medicinska dostignuća ne uspijevaju nositi.
Stoga se čovječanstvo treba pozabaviti pitanjem preventive tj promjenit i”STIL ŽIVLJENJA”, kako bi u znatnoj mjeri pospješilo agregaciju rezistentnosti na bolesti savremenog svijeta.
Činjenica je da ovovremeni čovjek ne može riješiti sva ta ozbiljna pitanja koja se tiču zdravlja jer ih sam svojim nehatom producira.
Neobhodnoje da redefinira svoj odnos prema sebi samome ,drugim ljudima i svijetu koji ga okružuje.


LITERATURA

S.KNEŽEVIĆ , Etika i medicina , Zagreb 1979
Dr. Jusuf Žiga ,Sociologija medicine,Sarajevo,1999g
Prim.dr. Smail Durmišević , Saff str36 ,br 271
www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&acat=p&cat=o&id=58&show=1 - 73k -27.12.2007.
www.znanje.org/i/i25/05iv04/05iv0418/index.html - 3k - 26.12.2007.

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

Seminarski i Diplomski Rad

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi