POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ POLJOPRIVREDE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ POLJOPRIVREDE
Gledaj Filmove Online

 

BOLESTI VINA I MANE VINA

Bolesti i mane vinaKod zrelog i odnjegovanog vina može doći do biokemijskih i fizikalno-kemijskih procesa koji rezultiraju degradacijom kvalitete proizvoda. Tehnološki korektan proces proizvodnje trebao bi dati zdrav i kvalitetan proizvod.
Ovisno o promjenama koje se javljaju u vinu govorimo o bolestima ili manama vina. Bolesna vina su ona vina kod kojih su promjene, najčešće izazvane mikroorganizmima, uzele maha i brzo dolaze u stanje kada su neprihvatljiva za konzumiranje. Vina s manom, ili «defektna» vina, su vina kod kojih su promjene uzrokovane fizikalno-kemijskim procesima (rezultat kojih je nastajanje taloga), ili ponekad držanjem vina u neprikladnim sudovima.
U cilju sprječavanja kvarenja ili nastajanja mane vina vrlo je važna higijena tijekom čitavog procesa proizvodnje, naročito u malim podrumima, jer je najčešći uzrok bolesti i mana vina nekorektno tretiranje sudova i strojeva s kojima mošt i vino dolaze u kontakt. Octene i druge bakterije razmnožavaju se na nečistim površinama i mogu ući u vino. Podru, sudovi i postrojenja u podrumu moraju biti savršeno čisti.
Tijekom vinifikacije i starenja vina proizvodni proces se mora strogo kontrolirati, s vinom i mošt-om se mora pravilno postupati jer je lakše spriječiti bolest ili manu vina nego je liječiti.
Bolesti vina su promjene - kvarenje vina uzrokovano mikroorganizmima. Tijekom kvarenja dolazi do razgradnje pojedinih sastojaka vina (alkohola, glicerina, kiselina,...) i nastaju novi sastojci koji negativno utječu na kakvoću vina. Osim kemijskih promjena dolazi i do senzorskih promjena koje negativno utječu na kakvoću vina.

BOLESTI VINA

1. SLUZAVOST

Sluzavost je bolest mladih vina - najčešće se javlja nakon završenog procesa fermentacije ako vina nisu potpuno fermentirala i sadrže rezidualnog šećera. Sluzavost se može pojaviti i u kombinaciji s malo-laktičnom fermentacijom.
Ovaj defekt je uzrokovan povećanim razmnažanjem bakterija koje proizvode sluzave niti kojima se međusobno povezuju i omataju. Pošto se sluz formira oko velikog broja stanica dolazi do naglog porasta viskoziteta vina. Kemijski sastav vina nije promijenjen zbog ovog defekta, jedino je došlo do pojave sluzi. Korekcija ovog defekta je vrlo jednostavna. Vino treba jako prozračiti - pretočiti uz dovoljan pristup zraka. Ako je potrebno sluz se razbija pretakanjem kroz ružicu ili snažnim udaranjem s čistom metlicom od sirka, tako da se u potpunosti razore sluzaste nakupine. Vino se potom filtrira i sumpori s 30 - 50 mg SO2/litri. Efektan način korekcije je jaka aeracija i fermentacija zaostalog šećera dodatkom zdravih kvasaca. Mjere prevencije su dobro rasluzivanje (taloženje) mošta, pravodobno uklanjanje mladog vina s taloga uz prisutnost O2.

2. VINSKI CVIJET

Film se stvara na površini vina, najčešće kod vina koja imaju nizak udio etilnog alkohola i koja su skladištena u nepotpuno napunjenim sudovima - bačvama (prisutan zrak). Kvarenje vina uzrokuju oksidativni kvasci Candida vini, Hensenula anomala, Pichia membranaefaciens a Willia, koji,u prisutnosti zraka, formiraju smeđe-bijeli-sivi film koji se sastoji od velikog broja stanica kvasaca. Film je u početku gladak ali vremenom odeblja i nabora se i počne taložiti na dno. Pri točenju takvog vina kožica¬film se razbija na sitne komadiće koji podsjećaju na cvjetiće rasute u čaši pa odatle i ime ovoj bolesti: vinski cvijet.
Vino ispod filma je bistro, boja se najčešće ne mijenja, a u početku ni okus. Ako je kvarenje jače izraženo vino poprima neugodan miris. i okus.
Bolest je najčešće podcijenjena. Kod nekih specijalnih vina stvaranje filam i razvoj površinskih kvasaca se stimulira, NR. kod proizvodnje šeri vina, jer je rezultat specifičan okus.
Kod uobičajene vinifikacije ovo je vrlo ozbiljno kvarenje vina. kemijske promjene koje nastaju su:
a. oksidacija etanola do CO2 i H2O uz istovremeno nastajanje acetaldehida i octene kiseline --> dakle dolazi do porasta hlapljivih kiselina.
b. razgradnja kiselina, glicerola i drugih sastojaka ekstrakta.
Kod vina koje je obolilo smanjuje se njegova jakost jer se razrađuje etilni alkohol i ekstraktivne tvari, pa vino postaje vodenasto - prazno, poprima neugodan miris (uzrok su octena kiselina i etilacetat), vino se muti.

LIJEK: Pojava vinskog cvijeta sprječava se pravilnom preradom i njegom vina. Najvažnije je pravilno sumporenje grožđa prije fermentacije i potapanje «klobuka». Tijekom fermenatcije ne nastaje film kvasaca jer tijekom fermentacije vladaju reduktivni uvjeti. Pogodni uvjeti za ovu vrstu kvarenja nastaju tek po završetku fermenatcije, naročito kod vina koja su pohranjena u nepotpuno napunjene sudove u prisutnosti zraka. Slaba vina s manje od 10 vol % alkohola podložnija su stvaranju vinskog cvijeta. Vina s udjelom alkohola preko 12 vol % obično su otporna na ovu bolest. Prevencija je punjenje sudova s vinom do vrha i sumporenje.
Tijekom prve faze nastajanja filma kvasaca, film se može eliminirati bez posljedica. Sud s vinom se nadolijeva tako da dio vina preko vranja (čep na gornjoj strani «trbuha» bačve) isteče van i na taj način povuče sa sobom film vinskog cvijeta. Vino se tretira sa sumporom. Kod jače izraženih pojava vino se pretače, vrši se pasterizacija ili sterilna filtracija, sumpori se. Sudovi u kojima je bilo octikavo vino moraju se dobro očistiti, tretirati parom i dezinficirati.

3. OCTIKAVOST ili CIKNUTOST

Octikavost vina uzrokuju bakterije Acetobacter ascendes, Acetobacter mesoxidans, Acetobacter suboxidans i druge. Octene bakterije prisutne su u vinu. One su tipični aerobni mikroorganizmi koji se razmnožavaju na površini vina. Iz tog razloga su vina u nepotpuno punim sudovima zbog prisutnosti zraka podložna octikavosti. Octene bakterije stvaraju tanki film na površini vina. Kod viših temperatura (optimalna temperatura za razvoj octenih bakterija je 30-35 °C) i dovoljne količine zraka octene bakterije prevode etilni alkohol u octenu kiselinu. Acetaldehid je međuprodukt ove reakcije. Bakterije napadaju ostale sastojke vina: šećer, ukupne kiseline i dr. Vina s malo etilnog alkohola su osobito podložna octikavosti.
Kvarenje vina rezultat je konverzije etanola i drugih komponenata u hlapljivu kiselinu (octenu). Vina imaju neugodan okus i nisu za piće. Proces se odvija brzo. Konverziju 1 g etanola u 1 litri vina u 1,3 g octene kiseline dovoljna je da vino postane neprihvatljivo za piće. Porast hlapljive kiseline ima vrlo neugodne posljedice po okus i aromu vina. Prema zakonskoj regulativi u promet se mogu stavljati bijela vina s max. 1,2 g/L hlapljivih kiselina (izraženo kao octena) i crna vina gornja granica je 1,6 g/L.
LIJEK: Ovaj tip kvarenja sprječava se pravilnom preradom grožđa i njegom vina. Potrebno je u preradi odvojiti trulo grožđe (i zasebno ga prerađivati), tijekom vrenja crnog vina što češće potapati klobuk /mušice, octene bakterije), po završetku burnog vrenja odmah početi nadolijevati bačve, redovito provoditi sumporenje, paziti na održavanje bačava.
U koliko je došlo do pojave octikavosti nekog vina u podrumu, vino se mora što hitnije eliminirati iz podruma jer je octikavost zarazno oboljenje vina koje će se, pod odgovarajućim uvjetima, brzo proširiti i pokvariti ostala vina u podrumu. Nakon manipulacije s octikavim vinom mora se obaviti dezinfekcija sve opreme tretiranjem s parom i sumpornim dioksidom u cilju da se unište octene bakterije. OCTIKAVA VINA NEMOGU SE LIJEČITI. !!! Može se samo eventualno spriječiti daljnji razvoj bolesti. i to jakim sumporenjem i zagrijavanjem vina na 70oC ili sterilnom filtracijom (EK ploče). Octena kiselina se ne može ukloniti odkiseljavanjem vina jer vapnenac najprije veže sve ostale kiseline i na kraju tek octenu, a soli octene kiseline s Ca su topljive u vinu tako da ostaju u njemu. Octikavo vino se koristi za proizvodnju OCTA.

4. MLIJEČNO I MANITNO VRENJE

Mliječno vrenje javlja se u vinima s niskim sadržajem kiselina i tanina i neprevrelim (zaostalim) šećerom, a često je praćeno tzv. manitnim vrenjem. Uzrokuju ih bakterije iz roda Lactobacillus.

Mliječno vrenje- provode:
- HOMOFERMENTATIVNE bakterije čijim djelovanjem iz molekula šećera nastaju dvije molekule mliječne kiseline i
- HETEROFERMENTATIVNE bakterije čijim djelovanjem iz šećera nastaju mliječna kiselina, octena kiselina, etanol i glicerol.
Vino poprima kiselkast okus, po kiselom zelju i kiselom mlijeku, a okus je peckav uslijed prisutnosti CO2.
Ovakvi tipovi vrenja javljaju se često i u desertnim i likerskim vinima iako imaju visok udio etanola. Pogoduju mu visoke temperature pa se češće javljaju u vinima južnih (toplijih) krajeva. Ovom tipu vrenja pogoduje pH iznad 3,6.

MANITNO VRENJE - ovom tipu vrenja podliježe samo fruktoza.

FRUKTOZA + 2 H ► C6H14O6 (manitol)

Kod prekinutog alkoholnog vrenja (na primjer zbog visoke temperature u fermentaciji) često dolazi do ovakvog tipa vrenja. Vino dobiva slatkast okus zbog manitola.

LIJEK: Da bi se spriječila ova pojava treba osigurati potpuno i pravilno alkoholno vrenje. Ukoliko je tek došlo do pojave mliječnog vrenja kvarenje se može zaustaviti jakim sumporenjem te bistrenjem i EK filtracijom, te se može provesti sljubljivanje (kupažiranje) sa zdravim vinom. jače kvarenje se može samo ublažiti jačim sumporenjem, potom se provodi pasterizacija a potom kupažiranje.

5. ZAVRELICA (PREVRNULOST)

Javlja se u vinima u proljeće kada se povisi vanjska temperatura. Bolest je češća u crnim vinima s manjim udjelom kiselina, tanina i pigmenta. U vinu se zbog nastajanja CO2 čuje šum (znak prepoznavanja ove bolesti) i kod takvog vina u čaši se vide mjehurići. Vino ima oštar, peckav okus. Vina se zamute a u fazi kada je bolest vina uznapredovala na dnu suda stvara se talog s tvarima boje. Boja crnih vina se mijenja i poprima plavkastosmeđu boju, a bijela vina poprimaju tamno-žutu nijansu. Vino postaje prazno i neprihvatljivo za piće.
Ovu bolest uzrokuju bakterije iz roda Lactobacillus čijim djelovanjem u vinu dolazi do sljedećih promjena:
- degradacija vinske kiseline - nastaju octena kiselina i CO2
- istovremeno dolazi do razgradnje glicerola pri čemu nastaje octena kiselina, mliječna ugljični dioksid i propionska kiselina.
LIJEK: Da bi se spriječila zavrelica treba pravilno provoditi alkoholno vrenje bez velikih variranja temperature, pravilno provesti sumporenje i po potrebi dodati vinsku kiselinu, pravovremeno obaviti prvi pretok. Vina kod kojih bolest nije uznapredovala popravljaju se dodatkom kiseline i tretiranjem sa sumpornim dioksidom 20-50 mg SO2/L. nakon toga se vina bistre i filtriraju (EK filtracija). Koda jako bolesnih vina miris postaje odbojan i teško ga je eliminirati. Takva vina nisu za konzumaciju. Kod jako izražene bolesti provodi se neutralizacija hlapljivih kiselina a vino se destilira.
Degradacija vina može se spriječiti korektnim tretiranjem, sumporenjem i skladištenjem kod nižih temperatura.

6. GORČINA VINA

Gorak okus javlja se u najčešće u crnim vinima i to tijekom druge ili treće godine čuvanja. U početku vino ima neku posebnu aromu i okus koji se polako mijenja i postaje gorak Istovremeno crvena boja se mijenja u prljavo-smeđu boju a udio hlapljivih kiselina raste. Gorak okus je posljedica bioloških i kemijskih promjena vina. Glicerin se razgrađuje do akroleina koji se vezuje s polifenolima vina, naročito taninima i nastaju spojevi gorkog okusa. Bolest je češća u crnim nego u bijelim vinima.
LIJEK: Tijekom početnog stadija gorak okus se može omekšati utapanjem vina, bistrenjem s kazeinom ili filtracijom preko ugljena.

MANE VINA

Pod pojmom mane vina podrazumijevaju se štetne promjene u vinu koje nisu uzrokovane mikroorganizmima nego najčešće nastaju uslijed:
- nepravilnog postupanja s vinom
- držanja vina u nečistim, pljesnivim posudama
- držanja vina u nepogodnim prostorijama
- ponekad ih uzrokuje i kemijski sastav samog vina


1. POSMEĐIVANJE VINA (smeđi lom, mrki lom)

Sva vina pokazuju tendenciju posmeđivanja. Razlikuju se samo po stupnju sklonosti prema posmeđivanju. Posmeđivanje vina je mana koja se najčešće javlja kod mošta ili vina proizvedenog od oštećenog grožđa, ili grožđa s malim udjelom kiselina ili pljesnivog grožđa (zaraženog s Botrytis cinera- lakaze). Posmeđivanje je posljedica oksidacije različitih spojeva s kisikom iz zraka. Oksidativni enzimi djeluju kao katalizatori ovih procesa. Žutozelena boja bijelih vina prelazi u tamno-žutu i smeđu, dok crvena boja crnih vina postaje smeđe-crvena do čokoladna. Ova pojava se prepoznaje po prstenu tamne boje koji se formira na vrhu vina. Vino može biti mutno, ali se stajanjem može izbistriti, te dolazi do tvorbe mutnog taloga.
Vino poprima okus po oksidiranom, kuhanom ili starom vinu.
defekt se najčešće pojavljuje na površini vina koja je u kontaktu sa zrakom. Kod bijelih vina posmeđivanje je praćeno naglom promjenom boje i mućenjem vina. Kod crnih vina posmeđivanje se odvija postepeno. Tendencija vina posmeđivanju može se odrediti jednostavnim testom tako da se vino ostavi stajati u nepokrivenoj čaši 24 sata. Ukoliko postane smećkasto znači da takvo vino inklinira posmeđivanju i mora ga se lagano sumporiti.
Ukoliko je defekt uznapredovao degradaciju produkta i mirisa nije tako lako eliminirati. Koristi se jače sumporenje i taloženje mošta, na primjer s PVPP u količini od 30 -70 g/hl kod jako smeđih vina. Također se koriste kazein, kalij kazeinat, i bistrila za uklanjanje lošeg okusa, mirisa i boje.

2. PLAVI LOM (CRNI LOM)

U prisutnosti metala može doći do crnog bijelog ili bakrenog loma - mućenja. Crni lom je posljedica oksidacije dvovalentnog kationa željeza u trovalentni oblik i njegovog vezivanja i precipitacije s taninima. Obično se javlja u vinima s malo kiselina i udjelom željeza većim od 3mgFe/l.

3. SIVI LOM (bijeli)

Sivi lom ili kako ga često zovu BIJELI lom javlja se precipitacijom željeza u obliku ferofosfata Fe3 (PO4)2. U kontaktu sa zrakom ferofosfat prelazi u slabo-topljivi ferifosfat.

4. BAKRENI LOM

Javlja se u vinima u kojima je udo bakra veći od 0,5 mg/L i u odsutnosti kisika, javlja se kao talog tamnocrvene boje. Zamućenja i taloženja uzrokovana metalima mogu se prevenirati eliminacijom metala iz vina, npr. plavim bistrenjem dodatkom kalijheksacijanoferata (II)

5. PROTEINSKI LOM ILI BIJELI LOM

Je lom uzrokovan povećanim udjelom bjelančevinastih tvari - zamućenje vina (koloidi). (Bistrenje s bentonitom)

7. MIRIS NA POKVARENA JAJA

Javlja se najčešće u mladim vinima. Osjeća se više ili manje izražen neugodan miris po sumporovodiku. Već koncentracija od 0,1 mg H2S/L se može osjetiti, a 5 mg/l tako utječe na okus da se ne može piti. daje neugodan miris Smatra se da H2S nastaje iz elementarnog sumpora u procesu alkoholnog vrenja mošta ili masulja. Elementarni sumpor može dospjeti u vino i s grožđem koje je kasno tretirano sumporom ili ako su bačve sumporene sumpornim trakama. Osim elementarnog sumpora u nastajanju sumporovodika sudjeluje sumpor iz fungicidnih sredstava, nastaje u metabolizmu kvasaca iz aminokiselina kao što su cistin i cistein. Ako je miris po sumporovodiku slabo izražen dovoljno je vino pretočiti uz jako zračenje, no ako je neugodni miris jače izražen potrebno je i jako sumporenje (10 - 20 g/hl) uz otvoreni pretok preko ružice. Ukoliko se H2S ne ukloni iz vina prelazi u merkaptane - spojeve izrazito neugodnog mirisa koji se praktički vrlo teško ili nikako ne mogu ukloniti iz vina. Etil merkaptan nastaje reakcijom etil alkohola s hidrogen sulfidom:

C2H5OH + H2S --> C2H5SH + H2O

Za uklanjanje neugodnog mirisa mogu se koristiti i ionski izmjenjivači.

8. OKUS NA DRVO ILI BAČVU

Ako se vino stavi u stare slabo očišćene ili u nove hrastove bačve koje nisu dobro ovinjene, iz drva prelazi tanin i druge tvari koje vinu daju trpki okus na drvo. Mana se djelomično uklanja dodatkom aktivnog ugljena i želatine, kazeina, ili Poliklar AT.. Stare drvene bačve također daju neugodan okus.

9. OKUS PO PLIJESNI

Okus po plijesni se u vinu javlja zbog korištenja nedovoljno čistih sudova i opreme. Kontakt s plijesnivim bačvama, ostalim vinskim suđem ili npr. pljesnivim čepom daje vinu jedan neugodan okus koji je teško eliminirati. Okus se može javiti i ako je vino proizvedeno od jako pljesnivog grožđa. Okus se uklanja biljnim ugljenom, taninom i želatinom, sumporenjem. Jače izražen okus po plijesni nije moguće ukloniti. takva vina se ne mogu ni destilirati jer miris prelazi u destilat.

10. OKUS PO ZEMLJI

Javlja se kod vina dobivenog od grožđa koje je dulje vrijeme bilo u blatu a nije provedeno taloženje mošta. Može s javiti i kod čuvanja vina u betonskim cisternama koje iznutra nisu dobro izolirane. Radi promjene okusa vino treba kupažirati.

11. HIBRIDNI MIRIS

Dolazi od direktno rodnih hibrida.

12. OKUS PO ČEPU

-javlja se u vinima kod kojih je korišten čep loše kvalitete ako su pune boce skladištene dulje vrijeme. Tijekom vremena čep se kvari, napadaju ga plijesni i dolazi do lošeg okusa vina. Defekt se može spriječiti korištenjem čepa izvrsne kvalitete za vina koja se čuvaju dulje vrijeme. Čepovi se moraju prije upotrebe pravilno dekontaminirati.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO