POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ RACUNOVODSTVA
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ RAČUNOVODSTVA
Gledaj Filmove Online

POREZ NA DOHODAK U BIH

Po svom društvenom uređenju Bosna i Hercegovina je kompleksna država, dva entita, distrikt Brčko, 10 kantona i 109 jedinica lokalne uprave (općina). Takvo strukturno uređenje je u mnogome određivalo ukupnu poreznu politiku u post Dejtonskoj BiH. S tim u vezi neophodno je naglasiti da se o poreznoj politici na nivo države BiH do 2003. godine, ne može ni govoriti obzirom da su glavnu riječ u kreiranju porezne politike imali entitete i distrikt. Imajući u vidu da je BiH zemlja u tranziciji i da ima izraženu potrebu za provođenjem reforme fiskalnog sustava, jer je postojeći bio neadekvatan i ne efikasan i nije kompatibilan sa rješenjima EU, bilo je neophodno stvoriti uvjete da se reforma provede i na nivou BiH i na nivou entiteta, te da oba nivoa postignu suglasnost za provođenje te reforme. Poreznim zakonodavstvom uspostavlja se novi sustav poreza sukladno politici. Država se obvezala na međunarodnom pravilu da će harmonizirati sve propise iz financijsko – fiskalnih područja sa zakonodavstvom Europe kojoj želi pristupiti (europska unija). Porez na dohodak je vrsta  poreza  kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih osoba. Postoji više sistema poreza na dohodak u zavisnosti od obima i učestalosti razreza i naplate.  Porezi na dohodak i na kapital ne mogu se izbjeći a konačan učinak je jednak početnom.
U Federaciji Bosne i Hercegovine (u nastavku FBiH) i Republici Srpskoj ( u nastavku RS) donijeti su posebni zakoni o plaći i on je primjenjivan u praksi. Bosna i Hercegovina je nedavno prošla kroz intenzivnu reformu izravnog oporezivanja. Reforme su išle u pravcu harmonizacije propisa sa europskim standardima kao i unutar samih granica BiH. Ciljevi reformi su stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, smanjenje sive ekonomije, te rast zaposlenosti, investicija i konkurentnosti poduzeća. Proces reformi izravnog oporezivanja započeo je donošenjem novih zakona o porezu na dohodak i dobit u Republici Srpskoj (RS) čija je primjena počela od 1.1.2007.godine.Od 1. siječnja 2011. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak u RS, koje su donijele prelazak na model „bruto plaće“ i jedinstvenu stopu od 8% za oporezivanje osobnih primanja. U Federaciji BiH (FBiH) su izmjene Zakona o porezu na dohodak stupile na snagu 1.1.2009.godine. Porez na dohodak je zamijenio porez na plaću i niz poreza koji se odnose na oporezivanje građana. Na području Brčko Distrikta se od 1.1.2011. godine primjenjuje o porezu na dohodak, čije odredbe su gotovo identične sa Zakonom o porezu na dohodak u Federaciji BiH, uz manja odstupanja.

2. POJAM POREZA NA DOHODAK

Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u 18. st. kada je William Pitt mlađi uveo cedularni porez na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije s Francuskom. Nakon prestanka ratne opasnosti on je ukinut, ali je kasnije u više navrata bio ponovo uvođen. 1842. godine je posljednji put uveden u Engleskoj i nakon toga je ostao sve do današnjih dana. Da bismo definirali porez na dohodak, moramo prvo objasniti šta zapravo jest dohodak. Polazeći od teorijske definicije, fiskalnog stanovišta, dohodak se definira kao “zbroj svih neto prihoda koje je porezni obveznik ostvario u datom periodu (prihodi iz radnog odnosa –osobna primanja, prihodi od samostalne djelatnosti, prihodi od kamata i dividendi i dr.).” Prihod predstavlja vrijednost realiziranih učinaka (proizvoda i usluga) na tržištu. Riječ je o svakom povećanju obveznikovih sredstava bez obaveze naknadnog vraćanja. Porez na dohodak predstavlja “ vrstu poreza kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih osoba i jedan je od najznačajnijih poreznih oblika svake suvremene države“ . Porez na dohodak pripada skupini izravnih poreza kojima se oporezuje dohodak što ga građani zarađuju tijekom godine. Porez se ne razrezuje na ukupno ostvareni dohodak već se umanjuje za propisane troškove, olakšice i oslobođenja. Na tako utvrđen dohodak primjenjuju se progresivne porezne stope. Porez na dohodak može biti progresivan, degresivan i proprocionalan, u zavisnosti od propisa u državnom zakonodavstvu i predstavlja važan porezni oblik.
Glavna obilježja poreza na dohodak:

  • izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak
  • u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka
  • oporezuje se neto dohodak
  • oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak
  • oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je ostvaren
  • glavni predstavnik subjektivnog poreza
  • postojanje raznih poreznih olakšica i oslobođenja
  • skup porez za  državu i poreznu administraciju

2.1. Definicija dohotka

Dohodak je novčana vrednost neto povećanja mogućnosti potrošnje pojedinca u određenom periodu (Haig-Simonsova definicija).Dohodak je jednak zbroju stvarne potrošnje i neto prirasta imovine. Pri utvrđivanju dohotka odbijaju se troškovi koji su nastali pri njegovom stjecanju. Hejg-Sajmonosova definicija dohotka uključuje uobičajene elemente, kao što su: zarade i drugi dohoci od rada, dividende, kamate i drugi dohoci od kapitala, dohodak od imovine i dr. Hejg-Sajmonsova definicije uključuje u dohodak i neke nekonvencionalne elemente: doprinose za mirovinsko osiguranje na teret poslodavaca, mirovine, socijalnu pomoć, pomoć nezaposlenima, kapitalne dobitke, dohodak u naturi i dr.

2.2. Osnovni oblici poreza na dohodak građana

Osnovni oblici poreza na dohodak su:

  • engleski (britanski) oblik poreza na dohodak,
  • romanski oblik i
  • germanski oblik poreza na dohodak

Kod engleskog tipa poreza na dohodak najprije se oporezuje primjenom proporcionalnog općeg poreza na dohodak (income tax) pojedini dijelovi dohotka, a potom se dohoci koji prelaze utvrđeni iznos oporezuju primjenom dodatnog progresivnog poreza (surtax). Income tax se ubire od porezu podložnih prihoda, cedula, koje su dijelom podijeljene na cases, s tim da se za cedule i cases primjenjuju posebne odredbe pri utvrđivanju oporezivog iznosa pojedinog prihoda. Romanski oblik poreza na dohodak još se uvijek oslanja na cedule kao sastavni dio postupka oporezivanja dohotka. Germanski tip poreza na dohodak odlikuje se time što se ukupni dohodak oporezuje primjenom jednog jedinstvenog progresivnog poreza na dohodak, s tim da se u obzir uzimaju osobna svojstva poreznog obveznika.

2.3. Elementi poreza na dohodak

Pri definirnju poreza na dohodak moramo objasniti sljedeće elemente:

  • porezni obveznik,
  • porezna osnovica,
  • porezne olakšice i
  • porezne stope

2.3.1. Porezni obveznik

U većini suvremenih država poreznim obveznikom se smatra pojedinac (fizičko lice), dok je u nekim poreznim sistemima to obitelj, jer se smatra da se na taj način vrši oporezivanje prema ekonomskoj snazi i izbjegava porezna evazija. Kada se za poreznog obveznika uzme fizičko lice, važno je utvrditi principe oporezivanja:

  • princip neograničene porezne obaveze,
  • teritorijalni princip i
  • princip državljanstva.

Princip neograničene porezne obaveze u centar pažnje stavlja prebivalište. Prema ovom principu oporezuju se svi prihodi jednog lica koje ima prebivalište u zemlji, nezavisno od toga da li su prihodi ostvareni u zemlji ili inozemstvu, i nezavisno od državljanstva poreznog obveznika.Teritorijalni princip podrazumijeva da porezna obaveza tereti samo prihode ostvarene u zemlji, pa su na plaćanje poreza obavezna i lica koja nemaju prebivalište u zemlji.
Princip državljanstva porez tereti državljanina jedne zemlje koji ima prebivalište u drugoj zemlji tako što plaća na pojedine prihode ostvarene u inostranstvu porez zemalja čiji je državljanin.

2.3.2. Porezna osnovica

Porezna osnovica sa teorijskog aspekta shvaćena je kao dohodak svih izvora i određena je vrstom prihoda, kao što su: plaće, svi oblici naknada koje imaju karakter ličnih primanja a vezani su za obavljanje poslovne aktivnosti, dohoci od obavljanja poljoprivredne aktivnosti, dohoci od samostalne djelatnosti svih oblika proizvodne i neproizvodne aktivnosti, dohoci po osnovu zakupa imovine, porast vrijednosti imovine (kapitalni dobici), kamate i dividende.U zavisnosti od zakona, stopa poreza može se razlikovati od vrste dohotka. Kapitalni dohoci mogu biti oporezovani kada se ostvare (pri prodaji dionica) ili kada se upišu (kada im se tržišna vrijednost poveća). U nekim zakonodavstvima, određene vrste dohodaka mogu biti potpuno oslobođene ovog poreza, na primjer, stipendije ili mirovine, ili mogu biti oslobođene do određenog iznosa.

 2.3.3. Porezna stopa

Stope poreza na dohodak su progresivne i imaju funkciju da bolje zahvate ekonomsku snagu obveznika i neutraliziraju regresivne učinke posrednih poreza i da omogući ravnomjernu raspodjelu poreznog tereta među poreznim obveznicima.Prednosti koje ima progresivno oporezivanje ogleda se u ostvarivanju socijalno-političkih ciljeva oporezivanja, budući da vrši značajnu redistribuciju dohotka i imovine poreznih obveznika.Ovakva vrsta poreznih stopa potiče pojedinca na produktivniji rad, jer većim radom se želi kompenzirati umanjenje dohotka plaćanjem poreza.Međutim postoje i neki nedostaci progresivnih poreznih stopa. Prije svega, destimulativno djeluje na privrednu aktivnost poreznih obveznika jer višim stopama negativno utječe na zalaganje na radu, veću produktivnost i slično.

2.3.4. Porezne olakšice

Porezne olakšice se sastoje od:

  • poreznih odbitaka,
  • poreznih izuzeća i
  • odbitaka od porezne obaveze.

Porezni odbici najčešće obuhvaćaju: dobrotvorne priloge, troškove obrazovanja, doprinose
mirovinskom osiguranju, premije životnog osiguranja, kamate na stambene kredite, izdatke za
zdravstvene usluge i gubitke uslijed nesreća i krađa. Porezna izuzeća uvode se na osnovu broja članova porodice, uz različit sistem obračuna za izdržavane članove. Npr. prvo dijete koje je izdržavano, drugo dijete, izdržavani roditelji i slično. Odbitak od porezne obaveze predstavlja porezno izuzeće pojedine stavke iz porezne osnovice,koja ne ulazi u obračun poreza. Najčešće je ovaj oblik vezan za razvoj određene privredne grane djelatnosti ili poreznog obveznika. Time se vrši porezno izravnavanje prije ubiranja prihoda.

3. PREDMETI OPOREZIVANJA DOHOTKA U FBiH

 Pod predmetom oporezivanja sadržani su svi oni mogući prihodi građana koje oni ostvaruju u jednom poreznom razdoblju. Definiranje predmeta oporezivanja je svakako važno jer zakon ima ulogu iznijeti sve one djelatnosti i vrste prihoda na koje će porezna uprava svojom procedurom vršiti pritisak. Također u sljedeći popis djelatnosti i izvora oporezivih prihoda se spajaju i oni prihodi koji nastaju na temelju radnog odnosa. Već je spomenuto da donošenjem ovog ZAKONA prestao vrijediti onaj sad već „stari“ koji tretira porez na plaću. U slučaju kolizije ovog zakona s drugim propisima , vrijede propisi ovog zakona. To je svojevrsni korak naprijed prema smještanju srodnih poreznih vrsta pod iste kategorije. Dohodak od nesamostalne djelatnosti je popraćena komentarom jer baš taj dio se odnosi na problematiku koja je prije bila regulirana Zakonom o porezu na plaće . Nesamostalna djelatnost u svoju osnovu ugrađuje radni ugovor na temelju kojeg osoba (radnik) ostvariva svoja prava u vidu plaće (novac, stvari, koristi, protuuslugama ili u vidu različitih premija). Sve ostele stavke predmeta oprezivanja bi se mogle svrstati u skupine koje ne podliježu različitim ugovorno-radnim odnosima s poslodavcem, tj. prisutna je relativna samostalnost slobode odlučivanja subjekta koji ostvaruje prihod. Pod tim se podrazumijevaju dohodci od samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala te učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću. Ova vrsta prihoda i njena kontrola je svakako teža za nadzirati. Posebno će u tom smislu biti potrebno formiranje suvremenih informacijskih registara koja će pratiti ova zbivanja. Sigurno u starom „šarenilu“ županijskih propisa je bilo teško uspostaviti efikanu regulativu i efikasno provođenje različitih mjera sukladnih propisima. To je dalje dovodile do različitog poreznog manevriranja , a u krajnjem scenariju do potpunog izbjegavanja obveze od poreza. Posebno se misli na stavke poreza na imovinu i imovinska prava koja su jako loše regulirana, tj. mjere ne prate zakonsku osnovu.

3.1. Dohotci od nesamostalne djelatnosti

Prihodom od nesamostale djelatnosti smatra se bruto plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovu ugovora o radu, tj. radnom odnosu . Višegodišnji sustav pripravljanja specifikacija plaća bi se trebao nešto izmijeniti. Računovodstvena praksa (ali prvenstveno zakonska obveza) se sastojala u tome da obračunska služba unutar nekog subjekta pravi specifikaciju plaća zaposlenih. Iz ukupnih bruto iznosa plaća izdvajale su se obveze za doprinose i porez na plaću.

3.1.1. Porezna kartica

Porezna kartica predstavlja osnovu obračuna ukupnih dohodaka od nesamostalne djelatnosti. Poreznu karticu može posjedovati i sam porezni obveznik, ali tada na sebe preuzima obvezu vjerodostojnog i ispravnog ispunjavanja porezne prijave te dostavljanje iste u propisanom vremenskom roku. Da napomenemo, Porezna Uprava ima pravo u slučaju nepotpune i netočno ispunjene prijave sama izračunati obvezu, ali ima i pravo provođenja kaznenih postupaka. S druge strane poslodavac u slučaju da mu zaposlenik dostavi poreznu karticu je dužan voditi evidenciju o isplaćenim plaćama i plaćenim porezu na dohodak, kao i druge odgovarajuće evidencije. Poslodavac je dužan poreznu karticu čuvati dok je zaposlenik kod njega u radnom odnosu.

3.1.2. Osobni odbitci

Osobni odbitci se odnose na sve dohotke po svim predmetima oporezivanja ako na to ispunjavaju odgovarajuće uvjete. Oni imaju svojevrsni karakter poreznih olakšica nastalih na temelju socijalnog stanja te broja djece unutar obitelji OBVEZNIKA. Pravo na ovu vrstu odbitaka imaju samo rezidenti. Ova stavka zakona ima poseban socijalni karakter te posebno populacijske ciljeve budući da većina ovih odbitaka se temelji na broju djece. Naravno, porezna kartica jedne osobe može biti i koristiti samo kod jednog poslodavca. Ukoliko ista osoba ostvaruje i plaću ili bilo koja druga osobna primanja od nesamostalnog rada i kod drugih poslodavaca, ta primanja će mu biti oporeziva u punom iznosu, bez odbitaka.

3.1.3. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

Akontacija (tal. a – conto – prijevremena uplata) predstavlja novčani iznos unaprijed plaćen za izvršenje nekog posla. Država pomoću ovog instrumenta unaprijed naplaćuje dijelove ukupne porezne obveze (u nastavku OBVEZA), a rokom stvarne obveze uplate poreza vrši usklađivanja bilo u vidu povrata ili na drugi način. Što se tiče akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti postoje dvije opcije utvrđivanja i uplate akontacija:

  1. Utvrđivanje iznosa akontacije kad zaposlenik dostavi poreznu karticu poslodavcu (obračun, obustavu ili uplatu vrši poslodavac)

2. Utvrđivanje iznosa akontacije kada zaposlenik nije dostavio svoju poreznu karticu poslodavcu (obračun, obustavu ili uplatu vrši sam zaposlenik)

3.2. Dohotci od samostalne djelatnosti

Samostalna djelatnost je širi spektar poslova nego što to na prvi pogled zvuči. Pod pojmom dohotka od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fizičko lice ostvari samostalnim, trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi radi ostvarenje dohotka. Za razliku od predhodno opisane problematike dohotka po osnovi radnog odnosa s poslodavcem, u ovoj poreznoj problematici otežano je praćenje svih aktivnosti i dohodaka u novcu, stvarima ili pravima. Centri odlučivanja u FBiH su uvidjeli da gube puno na sivoj i neprijavljenoj ekonomiji. Koje su to sve djelatnosti koje se smatraju slobodnim zanimanjima u kontekstu ZAKONA? Budući da je spektar zanimanja širok, Sva zanimanja su smještena u četiri osnovne kategorije,a to su zanimanja:

  • obrt i djelatnosti srodnih obrtu
  • poljoprivreda i šumarstvo
  • slobodna zanimanja u užem smislu riječi
  • druge samostalne djelatnosti

3.2.1. Zajedničko poslovanje više fizičkih osoba koji obavljaju samostalnu djelatnost

 Materija zajedničkog poslovanja više osoba koji ostvaruju dohodak je posebno tretirana stavka. Kao porezni obveznik u ovom slučaju bi se trebao pojaviti svaki pojedinac koji sudjeluje u ovoj vrsti poslovnog poduhvata. Sudionici su prema ZAKONU obvezni imenovati osobu koja će nositi specifičan naziv nosioca zajedničke djelatnosti. Nerezident kao su-poduzetnik ne može biti imenovan za nosioca zajedničke djelatnosti. Ukoliko taj nosioc nije imenovan, imenovat će ga nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave FBiH i tada se ta odgovornost neće moći izbjeći.

3.2.2. Poslovne knjige i evidencija

 Računovodstvo se ne temelji na sustavu dvojnog knjiženja. Glavne stavke poslovnih evidencija su knjiga prihoda i rashoda, knjiga prometa, lista dugotrajne imovine te određene evidencije o potraživanjima i obvezama. Već navedeni princip blagajne zaista olakšava poreznu stranu samostalnog radnika tako da ulaganje posebnih napora neće biti potrebno.

3.2.3. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak i paušalno plaćanje poreza

Akontacija je unaprijed plaćen iznos dijela obveze. Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti se vrši na osnovu dohotka od djelatnosti utvrđen za predhodni porezni period. Akontacija se uplaćuje mjesečno na odgovarajuće račune s tim da se dijeli sa 12 mjeseci. Paušalni porezi s druge strane su vrsta poreza što ih država nameće u nekom okvirnom iznosu. Porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost u slučaju da nije obveznik PDV-a, može plaćati porez u paušalnom iznosu. iznos poreza, ili da je ostvario obvezu plaćanja PDV-a, može ukinuti privilegiju paušalnog poreza.

3.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Imovina može poslužiti građaninu da ostvari dohodak koji povećava njegov osobni budžet. Važno je razgraničiti pojmove imovinskih poreza i poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava. Aktivnosti prodaje, preprodaje, prijenosa i iznajmljivanja imovine u BiH predstavljaju još jedan izdašan oblik poreznih prihoda.

3.4. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću

Igre na sreću možemo definirati kao igre u kojima se učesnicima pruža mogućnost sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima. Dohodak od igara na sreću i nagradnih igara predstavlja vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u igrama, bez obzira da li je nagrada/dobitak isplaćen u novcu, stvarima i/ili pravima.
Pod dohotkom od igara na sreću i nagradnih igara se ne smatra i nisu oporezivi dobici/nagrade koje fizičke osobe ostvare učešćem u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima. Osnovicu čini iznos dobitka, odnosno tržišna vrijednost.

3.5.Doprinosi

Doprinosi su financijski instrumenti prikupljanja javnih prihoda. Obveznici doprinosa imaju od njih neposrednu korist. Doprinosi za obvezna osiguranja: obveznost im daje zakonom
propisana obveza obračuna i plaćanja:

  • doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje
  • doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje
  • doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti

Obračunavaju se i plaćaju na teret obveznika ili na teret isplatitelja prihoda:

  • doprinosi iz plaće – iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika
  • doprinosi na plaću – na isplaćena osobna primanja na teret poslodavca
  • doprinosi koji se plaćaju iz drugih izvora

4. POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI U FBiH

Pravni temelj:

  • Zakon o porezu na dohodak
  • Pravilnik o primjeni odredaba zakona o porezu na dohodak
  • Početak primjene: 1. 1. 2009. godine

4.1. Porezni obveznik

Fizička osoba:

  1. REZIDENT FBiH:
  • fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju Federacije
  • fizička osoba koja na teritoriju Federacije neprekidno ili s prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom razdoblju
  • fizička osoba koja ima prebivalište u Federaciji, a po osnovi obavljanja nesamostalne djelatnosti izvan područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnoga proračuna i/ili proračuna BiH
  1. NEREZIDENT FBiH:

Nerezidentom, u smislu Zakona, smatra se fizička osoba koja na teritoriju Federacije boravi manje od 183 dana. Nasljednik za obveze koje proistječu iz dohotka koji je naslijedio.

4.2. Porezna osnovica i porezna stopa

Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u svezi sa stjecanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nužni za stjecanje tog prihoda i osobni odbitak). Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja isplaćeni dohodak. Porez na dohodak placa se po stopi od 10%.

4.3. Osobni odbitci

Rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka od nesamostalne djelatnosti umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600 KM za porezno razdoblje (300 KM mjesečno) za koje postoji obveza plaćanja poreza = koeficijent 1,0
Rezidentni porezni obveznici mogu koristiti i osobni odbitak:

  • 0,5 osnovnog osobnog odbitka za uzdržavanog supružnika;
  • 0,5 osnovnog osobnog odbitka za uzdržavano prvo dijete;
  • 0,7 osnovnog osobnog odbitka za uzdržavano drugo dijete;
  • 0,9 osnovnog osobnog odbitka za uzdržavano treće i svako sljedeće dijete;
  • 0,3 osnovnog osobnog odbitka za svakog drugog uzdržavanog člana uže obitelji;
  • 0,3 osnovnog osobnog odbitka za utvrđenu osobnu invalidnost, kao i za utvrđenu invalidnost svakog člana uže obitelji koje porezni obveznik uzdržava.

Rezidentnim poreznim obveznicima se osobni odbitak može uvećati u poreznom razdoblju i za:

  1. iznos troškova koji padaju na teret poreznog obveznika, a odnose se na zdravstvene usluge, nabavu lijekova registriranih u Federaciji prema receptu izdanom od mjerodavne zdravstvene ustanove i nabavu

ortopedskih pomagala i protetskih nadomjestaka u Federaciji (što uključuje i članove uže obitelji koje porezni obveznik izdržava), pod uvjetom da ti troškovi nisu podmireni iz osnovnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja, te ako nisu financirani iz dobivenih donacija ili od poslodavca.

  1.  iznos kamate plaćene na stambeni kredit koji je porezni obveznik uzeo radi kupnje ili izgradnje odgovarajućeg stana kojim rješava svoj stambeni problem.
  2. uplaćene premije za životno osiguranje koje ima karakter štednje, i/ili za uplaćeno dragovoljno zdravstveno te dragovoljno mirovinsko osiguranje, i to do visine 0,7 osnovnog osobnog odbitka

Osobni odbitak po navedenim osnovama priznaje se u konačnom obračunu poreza na dohodak, na osnovi podnesene godišnje porezne prijave i vjerodostojne dokumentacije utvrđene Pravilnikom.

4.4. Obvezni doprinosi u Federaciji BiH

Pravni temelj:
- Zakon o doprinosima
- Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa
- Primjena: od 1. 1. 2009. godine
Tablica br. 1.: Stope doprinosa u FBiH


STOPE DOPRINOSA

Doprinosi iz plaća

Stopa

Doprinosi na plaću

Stopa

a) Prihodi od nesamostalne djelatnosti (plaće i naknade koje imaju karakter plaće)

- Doprinosi za MIO/PIO

17,00%

- Doprinosi za MIO/PIO

6,00%

- Doprinosi za zdravstveno osiguranje

12,50%

- Doprinosi za zdravstveno osiguranje

4,00%

- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

1,50%

- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

0,50%

b) Naknada ostvarenih od obavljanja povremene samostalne djelatnosti

- Doprinosi za zdravstveno osiguranje

4,00%

- Doprinosi za MIO/PIO

6,00%

c) Obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vlasnike samostalnih djelatnosti

 

- Doprinosi za MIO/PIO

23,00%

- Doprinosi za zdravstveno osiguranje

16,50%

- Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti

2,00%

5. POREZU NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI GRAĐANA REPUBLIKE SRPSKE

Pravni temelj:

  • Zakon o porezu na dohodak građana
  • Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak građana

5.1. Porezni obveznik

Porezni obveznik je fizičko lice koje je po odredbama zakona dužno da plati porez
Obveznik poreza na dohodak građana je rezident Republike Srbije za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije i u drugoj državi. Rezident Republike jest fizičko lice koje:
1) na teritoriji Republike ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa;
2) na teritoriji Republike, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 mjeseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini. Rezident Republike je i fizičko lice koje je upućeno u drugu državu radi obavljanja poslova za fizičko ili pravno lice - rezidenta Republike ili za međunarodnu organizaciju. Obveznik poreza na dohodak građana je i fizičko lice koje nije rezident za dohodak ostvaren na teritoriji Republike.

5.2. Porezna osnovica i stopa poreza

Godišnji porez na dohodak građana plaćaju fizička lica - rezidenti, uključujući i stranca - rezidenta, koji su u kalendarskoj godini ostvarili dohodak veći od trostrukog iznosa prosječne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike. Osnovica godišnjeg poreza na dohodak građana je oporezivi dohodak, koji čini razlika između dohotka za oporezivanje i ličnih odbitaka. Stopa poreza na dohodak iznosi 10%.

5.3. Osobni odbitci

  1. za poreznog obveznika - 40% od prosječne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici Srpskoj u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike; 
  2. za izdržavanog člana porodice - 15% od prosječne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, po članu.

Ukupan iznos ličnih odbitaka ne može biti veći od 50% dohotka za oporezivanje. Ako su dva ili više članova porodice obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak za izdržavane članove porodice može ostvariti samo jedan obveznik.

5.4. Stope doprinosa u Republici Srpskoj

Stope doprinosa na osnovicu prema Zakonu o doprinosima iznose:

  • za penzijsko i invalidsko osiguranje 17%
  • za zdravstveno osiguranje 11,5%
  • za osiguranje od nezaposlenosti 0.7%
  • za dječju zaštitu 1,4%
  • stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na isplaćene penzije iznosi 3,75%

6. POREZ NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI U DISTIKTU BRČKO

Pravni temelj:

  • Zakon o porezu na dohodak
  • Pravilnik o primjeni zakona poreza na dohodak

6.1. Porezni obveznik

Obveznik poreza na dohodak je rezident Distrikta i nerezident koji ostvaruje dohodak i to:

  • rezident koji ostvaruje dohodak na području Distrikta i izvan područja Distrikta;
  • nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na području Distrikta;
  • c) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na području Distrikta;
  • d) nerezident koji ostvaruje prihod na području Distrikta od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licencija, ulaganja kapitala ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv.

6.2. Porezna osnovica i stopa poreza

Osnovica poreza na dohodak rezidenta je razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u svezi sa stjecanjem tog prihoda, kao što su preneseni gubitak, rashodi nužni za stjecanje tog prihoda i osobni odbitak. Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u svezi sa stjecanjem tog prihoda kao što su preneseni gubitak i rashodi nužni za stjecanje tog prihoda. Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.

6.3. Osobni odbitci

Rezidentnim poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje se za osnovni osobni odbitak u visini 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Rezidentni porezni obveznici mogu odbiti i 50% od osnovnog osobnog odbitka za:

  • djecu, bračnog druga ili drugog uzdržavanog člana uže obitelji;
  • primatelja uzdržavanja po ugovoru o doživotnom uzdržavanju.

Rezidentnom poreznom obvezniku za utvrđenu vlastitu invalidnost i invalidnost svakog uzdržavanog člana uže obitelji može se odbiti 10% osnovnog osobnog odbitka za svakih utvrđenih 20% invaliditeta. Rezidentni porezni obveznik može osobni odbitak uvećati za uplaćene premije za životno osiguranje koje ima karakter štednje do visine od 50% osnovnog osobnog odbitka.

6.4. Stope doprinosa Distrikta Brčko

Doprinosi koje plaća zaposlenik:

  • 17% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju FBiH Zakona - 18% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce koji primjenjuju RS Zakon,
  • 12% za zdravstveno osiguranje i
  • 1,5% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti

Doprinosi koje plaća poslodavac:

  • 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje za poslodavce na koje se primjenjuje FBIH zakon.

ZAKLJUČAK

Iscrpnom analizom trenutnih zakona o porezu na dohodak u BiH ( Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko) te njima suplementarnim pravilnicima, o porezu na dohodak u FBiH mogu se izvući sljedeći zaključci:

  • Porez na dohodak u BiH je veoma složen sustav
  • Porez na dohodak u BiH jasno i iscrpno ulazi u sve pore bogatsva građana i njihove poslove
  • Porez na dohodak u BiH je upriličen u jedinstvenoj stopi od 10% tako da nema slučajeva porezne konkurencije
  • Porez na dohodak u BiH je socijalno orijentiran (roditeljstvo, uzdržavanje članova uže obitelji, invalidne osobe)
  • Plaća se porez na sve oblike poslovne aktivnosti fizičkih osoba

Također se iz prethodno napisanog rada može uočiti da se u BiH, možda polako i ne baš efikasno, al ipak značajno mjenja cijeli porezni sustav pa tako i Porez na dohodak u cijeloj zemlji. Svi zakni poreza na dohodak su donekle usklađeni što dovodi do harmonizacije poreza između entiteta što vodi do boljeg razvoja gospodarstva i poreznog sustava.Na bazi ovdje predočenih informacija može se ocjeniti da povećanje poreza na dohodak i doprinosa sa stajališta mjera ekonomske politike nije opravdano i to iz nekoliko razloga. Kreatori ekonomske politike u BiH posegnuli su za mjerom koja odstupa od dobre prakse većine zemalja koje su kao mjere fiskalne konsolidacije uglavnom koristile prilagođavanje na strani javne potrošnje i/ili kroz povećanje indirektnih poreza (uglavnom PDV i trošarina). Na taj način, većina zemalja je očuvala svoju poreznu (troškovnu) konkurentnost, a neke od njih su istu i unaprijedile stvarajući time pozitivne osnove za postkrizni rast i razvoj. Povećanjem fiskalnog opterećenja na zarade građana, BiH više nije u tom smislu najkonkurentnija destinacija. Trebalo bi proučiti iskustva ostalih zemalja. Jedan od pravaca mogao bi biti uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak (primjer Hrvatske, Njemačke 15-45%, Austrije 23-50%) uz istovremeno uvođenje, odnosno vraćanje neoporezivog cenzusa, koji postoji u mnogim zemljama EU (npr. Njemačka 8.000 EUR/god, Austrija 10.000 EUR/god,);
proporcionalne stope poreza na dobit uz moguće porezne olakšice u smislu neplaćanja poreza
na reinvestiranu dobit (samo za proizvodna preduzeća). 

LITERATURA

KNJIGE

  1. Brűmmerhof, D. ,Javne financije. Zagreb: MATE, 2000.g.
  2. B. Jelčić, B. Jelčić:“Osnove financija“, II. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1982.g.
  3. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Masmedia, Zagreb, 1995.g.
  4. J. Šimović, H. Šimović, Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, 2006.g.
  5. Jurković, P. , Javne financije, Zagreb: Masmedia, 2002.g.
  6. Kešetović I., „Reforme poreznog sistema“, Privredna štampa d.o.o., Sarajevo, 2004.g.
    7. N. Nikolić:“Počela javnog financiranja“, Ekonomski fakultet, Split, 1999.g.
  7. Rosen, H.S. i Gayer, T. , Javne financije, Zagreb: IJF, 2010.g.

ČLANCI

  1. Belak, V., Bošnjak, Ž., Pehar, M., Financijsko računovodstvo – prema MSFI i poreznim propisima BiH/FbiH, Fircon, Mostar, 2006. god.
  2. Oma Bilten, Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, Banja Luka, 2009. god.

ZAKONI

  1. Zakon o porezu na dohodak Federacije Bosne i Hercegovine 2008.god.
  2. Zakon o porezu na dohodak Republike Srpske 2010.god.
  3. Zakon o porezu na dohodak Distrikta Brčko 2010.god.
  4. Zakon o doprinosima Federacije Bosne i Hercegovine 2008.god.
  5. Zakon o doprinosima Republike Srpske 2010.god.
  6. Zakon o doprinosima Distrikta Brčko 2010.god.

INTERNET IZVORI

      • www.bdcentral.net 31.01.2013.god.
      • www.fircon.biz 30.01.2013.god.
      • www.fmf.gov.ba - Federalno ministarstvo financija 01.02.2013. ggod.
      • www.poreskaupravars.org Porezna uprava Republike Srpske 31.01.2013.god.
      • www.pufbih.ba Porezna uprava Bosne i Hercegovine n31.01.2013.god.

 

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO