POCETNA STRANA

Seminarski i Diplomski Rad
 
SEMINARSKI RAD IZ RACUNOVODSTVA
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ RAČUNOVODSTVA
Gledaj Filmove Online

Stalna sredstva

 Funkcionisanje preduzeća kao sistema započinje pribavljanjem njegovih elemenata, a to su:
Radne snage, sredstava za rad i predmeta (materijala) u cilju izvršavanja određenog zadatka. U sklopu toga možemo reći da se sredstva za rad, i predmeti rada stalno angažuju u proizvodnji i na taj način se obezbjeđuju materijalni uslovi za reprodukciju. Reprodukcija je u biti stalno, permanentno, neprekidno obnavljanje procesa proizvodnje kao preduslova za opstanak i razvoj svakog društva.
Često se poistovjećuje pojam sredstava za rad sa osnovnim sredstvima, međutim osnovna ili stalna sredstva su mnogo širi pojam u koji pored sredstava za rad ubrajamo i određena prava i potraživanja po osnovu stalnih sredstava. Ali ni sva sredstva za rad nisu uvijek osnovna sredstva. To su na primjer sitan alat i inventar koji ne ispunjavaju određeni vrijednosni kriterij i čiji vijek trajanja nije duži od 1 godine.
Stalna ili bolje rečeno osnovna sredstva možemo reći su takođe i kapital jednog privrednog društva. Jer kao što ćemo navesti u primjeru iz prakse u daljem tekstu ovoga rada, kapital preduzeća daje preduzeću njegovu vrijednost. Drugim riječima, što se efikasnije koriste i unaprijeđuju osnovna ili stalna sredstva, proizvodnja se povećava te samim tim i profit, što logički i dovodi do pojačanja kapitala. U drugom slučaju i obratno, neefikasno i nepravilno postupanje sa stalnim sredstvima, smanjuje profit i osiromašuje kapital.

Sredstva preduzeća

Kao što smo već napomenuli, preduzeće, kako bi izvršilo svoj osnovni cilj i zadatak, i postiglo što veći profit za sebe i društvo u cjelini, angažuje pored radne snage i određena sredstva. Ova sredstva su neophodna za obavljanje djelatnosti u preduzeću i bez njih se ne može obavljati proces reprodukcije.
Može se reći da su sredstva određeni ekonomski resursi koje kontroliše pravno lice, i rezultat su nekih prošlih događaja čijom upotrebom u budućnosti se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi tj. prihoda.

Sredstva u preduzeću mogu se podijeliti sa dva stanovišta:

  • Prema pojavnim oblicima
  • Prema roku trajanja

Prema pojavnom obliku se dijele na:

  • Stvari, to su koja se javljaju u konkretnom materijalnom obliku i to mogu biti zgrade, zemljišta, mašine, materijal, proizvodi, roba, sredstva za transport i slično;
  • Prava, to su sredstva koja nisu materijalnog karaktera, ne mogu se opipati i to mogu biti potraživanja na primjer proizvoda, robe, zatim patenti i slično;
  • Novac, efektivni novac (gotovina) u blagajni i na žiro računu;

Prema roku trajanja sva sredstva preduzeća se dijele u dvije osnovne kategorije:

  • osnovna (stalna) i
  • obrtna (tekuća).

Sredstva preduzeca
Slika 1.Sredstva preduzeća

3. Osnovna ili stalna sredstva

Osnovna sredstva u preduzeću su trajna osnova za rad. To su sva ona sredstva koja preduzeće koristi duži vremenski period, u više ciklusa reprodukcije, a najmanje godinu dana. To predstavlja prvu i osnovnu osobinu stalnih sredstava. Dužina vijeka trajanja pojedinih sredstava je različitia i zavisi od više faktora:

  • Vrste sredstava;
  • Inteziteta korištenja;
  • Razvoja nauke i tehnike u proizvodnji sredstava;
  • Kvaliteta sredstava i sl.

 Druga karakteristika stalnih sredstava, je da ona postepeno prenose svoju vrijednost na gotove proizvode ili usluge, a da pri tome ne mijenjaju svoj osnovni oblik. Ovdje ne spadaju neka sredstva kao što su: zemljište, stalna sredstva u pripremi, javni putevi, upisani a neuplaćeni kapitali, učešća i potraživanja, te dugoročni krediti i zajmovi, kaucije, potraživanja i slično.
Treća karakteristika je da im pojedinačna vrijednost prelazi određeni, zakonski određen, iznos novca.
Dakle osnovna sredstva se ne troše u punom iznosu u jednom ciklusu reprodukcije već se njihovo trošenje odvija u više faza. U periodu korištenja cijelom upotrebnom snagom učestvuju u procesu rada ali samo jedan dio svoje vrijednosti prenose na gotove proizvode u obliku amortizacije. Na kraju vijeka trajanja, zadržavaju svoj prvobitni oblik a cijelu vrijednost prenose na proizvode ili usluge. Za taj proces potrebno je više godina.
U raznim preduzećima je različita struktura osnovnih sredstava što zavisi od djelatnosti preduzeća, veličine i vrste preduzeća. Na primjer transportna preduzeća imaju različita sredstva od tekstilne industrije ili uslužnih preduzeća

Vrste stalnih sredstava

S obzirom na raznovrsnost stalna sredstva možemo podijeliti na:

a) Stalna sredstva u obliku stvari;
b) Stalna sredstva u obliku prava i dugoročnih razgraničenja;

    • U obliku stvari stalna sredstva mogu biti:
      • Zemljište,
      • Zgrade,
      • Oprema,
      • Mašine,
      • Postrojenja,
      • Šume i dugoročni zasadi,
      • Osnovno stado i sl.

Ova sredstva prema funkciji koju obavljaju mogu biti:

  • Sredstva u pripremi, to su sredstva koja su u fazi nabavke, izgradnje i osposobljavanja za upotrebu. Ove stvari će u budućnosti obavljati funkciju osnovnih (stalnih) sredstava. To mogu biti nedovršene zgrade, investiciona ulaganja u toku i slično.
  • Sredstva u upotrebi, su stvari koje su u trenutku posmatranja sposobna za upotrebu. To može biti zemljište ako služi u privredne svrhe, zatim građevine (zgrade, saobraćajni putevi, piste, dalekovodi,..) oružja za rad (mašine, uređaji, instalacije, inventar, namještaj, kompjuteri i sl.) zasadi i stado kod poljoprivrednih preduzeća (voćnjaci, vinogradi, plantaže, goveda, konji i sl)
  • Sredstva van upotrebe su sredstva koja se obično rashoduju ili prodaju jer nemaju perspektivu daljeg korištenja;

b.) U obliku prava i dugoročnih razgraničenja osnovna sredstva mogu biti:

  • Patenti - pravo pronalazača da proizvede i proda izum;
  • Licence - pravo korištenja tuđeg izuma ili proizvoda;
  • Koncesije - pravo na korištenje nekog dobra u određenom roku;
  • Franšize - pravo na ekskluzivne teritorije ili tržište;
  • Osnivački izdaci - svi izdaci u vezi osnivanja preduzeća;
  • Izdaci za istraživanje i razvoj - projekti koji će u budućnosti donijeti profit, te pozitivna razlika između tržišne vrijednosti i fer procjene vrijednosti kupljenog preduzeća;
  • Potraživanja iz osnovnih sredstava - avansi dati proizvođačima opreme ili izvođačima građevinskih radova;
  • Upisani a neuplaćeni kapital - vrijednost upisanih dionica koje nisu uplaćene;
  • Ostala dugoročna razgraničenja, ulaganja za istraživanje, softver, aktivna vremenska razgraničenja i slično;

Vrijednost stalnih sredstava

U preduzećima se vode evidencije o svim vrstama stalnih sredstava koje preduzeće ima. Evidencije se vode u naturalnom i vrijednosnom obliku. Naturalno – u komadima, kilogramima, kilovatima i slično radi inventura i utvrđivanja stanja u magacinu, održavanja, izračunavanja proizvodnih kapaciteta i slično. Svako osnovno sredstvo ima i svoju vrijednost izraženu u novcu, kako bi se mogao izvršiti obračun amortizacije, kako bi se znala knjigovodstvena vrijednost, kalkulisati cijena koštanja i sl.

 Vrijednost osnovnih sredstava se prati preko cijena izraženih u novcu i vodi se u poslovnim knjigama i to po:

  • nabavnoj,
  • amortizovanoj,
  • sadašnjoj vrijednosti,

Nabavna vrijednost je najznačajnija kategorija vrijednosti  osnovnih sredstava. Ona se vodi u poslovnim knjigama i osnovica je za amortizaciju. Kvantitativno je određena fakturnom vrijednosti i zavisnim troškovima nabavke (troškovi dopreme, montaže, osiguranja, carine i sl.) osnovnih sredstava:

NV = FV + ZTN
nabavna vrijednost = fakturna vrijednost + zavisni troškovi nabavke

Amortizovana vrijednost osnovnog sredstva je potrošeni, iskorišćeni iznos vrijednosti osnovnog sredstva prilikom upotrebe, a u toku vijeka njegovog trajanja. Zbir godišnjih amortizovanih vrijednosti jednak je ukupno amortizovanoj vrijednosti (UAM) u posmatranoj godini korišćenja.

NV = UAM + SV
nabavna vrijednost = ukupna amortizovana vrijednost + sadašnja vrijednost

Sadašnja vrijednost osnovnog sredstva je neamortizovana, nepotrošena, neiskorištena vrijednost osnovnog sredstva. To je njegova vrijednost koja izražava koliko ono stvarno vrijedi u određenom momentu. Na kraju vijeka trajanja osnovnog sredstva, iznos njegove sadašnje (stvarne) vrijednosti je jednak nuli.

Povlačenje sredstava iz upotrebe

Osnovno sredstvo se iz upotrebe može povući na tri načina:

  • Rashodovanjem,
  • Prodajom,
  • Zamjenom za drugo sredstvo.

 Kada se osnovno sredstvo povlači iz upotrebe, prvo je potrebno proknjižiti  troškove amortizacije za dio godine da datuma povlačenja, jer se to sredstvo koristilo do tog datuma. Osnovna sredstva se rijetko koriste onoliko koliko je njihov procijenjeni vijek trajanja. Ako se koriste duže od tog perioda, ono se ne amortizuje nakon tačke gdje se knjigovodstveni iznos izjednačava sa rezidualnom vrijednošću. Ali njihova nabavna vrijednost i akumulisana amortizacija ostaju u knjigama. Na taj način je obezbjeđena kontrola nad ovim sredstvima.
Ako se rashoduje sredstvo čija je vrijednost 0, ne može se pojaviti ni dobit ni gubitak, međutim ako sredstvo ima vrijednost na dan rashodovanja onda se može desiti da se pojavi dobit ili gubitak po osnovu povlačenja stalnih sredstava iz upotrebe.
Ako rashodujemo sredstvo koje ima vrijednost onda se javlja gubitak  u iznosu knjigovodstvene vrijednosti stalnog sredstva. Ako ga prodamo i na taj način povučemo iz upotrebe, onda knjižimo i primitak gotovog novca. Cijena prodaje može biti manja, veća ili jednaka knjigovodstvenom iznosu. Ako je jednaka onda se ne javlja ni dobit ni gubitak. U slučaju da je sredstvo prodato za manju vrijednost na primjer ako je knjigovodstvena  vrijednost 2.000 a prodamo je za 1.000 onda knjižimo Gubitak od prodaje sredstva 1000, Novac od prodaje 1000.

Ako je prodato za veću cijenu onda knjižimo Dobitak od prodaje osnovnog sredstva. U svim slučajevima isknjižavamo i nabavnu vrijednost sredstva i akumuliranu amortizaciju. Ukoliko se vrši zamjena osnovnog sredstva za druga sredstva nabavnu cijenu umanjujemo za ostvarenu prodajnu cijenu osnovnog sredstva.

Primjer iz prakse

Firma X se bavi proizvodnjom namještaja i opremanjem enterijera. Zajedničkim naporima uprave preduzeća dogovorena je kontinuirana isporuka većih količina stolica inostranom kupcu. Preduzeće X je odlučilo da uloži u nabavku naprednijih mašina za proizvodnju namještaja. U ovom slučaju prethodno korištena osnovna sredstva više nisu bila potrebna mada su imala svoju vrijednost pa je preduzeće odlučilo da ih proda. Pronađen je kupac te je kompanija uspjela prodati mašine za 10.000KM što je i bila njihova knjigovodstvena vrijednost, te nije došlo ni do gubitka. Za dodatnih 20.000KM za nabavku mašina koje koštaju 30.000KM, kompanija se obraća poslovnoj banci za kredit. Obzirom da nabavkom ovih mašina kompanija planira ostvariti jako veliki profit te prihvata kredit sa fiksnom kamatnom stopom. Mjesečna nominalna kamatna stopa od 2,54% a godišnja 30,48% te efektivna kamatna stopa od 38,23%.

PLAN OTPLATE KREDITA

Period

Datum dospijeća

Isplata kredita

Anuitet

Glavnica

Kamata

Stanje kredita

0

25.12.2003

20.000,00 

0,00

0,00 

0,00 

20.000,00 

1

25.1.2004

0,00 

1.196,80

688,80 

508,00 

19.311,20 

2

25.2.2004

0,00 

1.120,00

629,48 

490,52 

18.681,72 

3

25.3.2004

0,00 

1.120,00

645,48 

474,52 

18.036,24 

4

25.4.2004

0,00

1.120,00

661,88 

458,12 

17.374,36 

5

25.5.2004

0,00 

1.120,00

678,68 

441,32 

16.695,68 

6

25.6.2004

0,00 

1.120,00

695,92 

424,08 

15.999,76 

7

25.7.2004

0,00 

1.120,00

713,60 

406,40 

15.286,16 

8

25.8.2004

0,00 

1.120,00

731,72 

388,28 

14.554,44 

9

25.9.2004

0,00 

1.120,00

750,32 

369,68 

13.804,12 

10

25.10.2004

0,00 

1.120,00

769,36 

350,64 

13.034,76 

11

25.11.2004

0,00 

1.120,00

788,92 

331,08 

12.245,84 

12

25.12.2004

0,00 

1.120,00

808,96 

311,04 

11.436,88 

13

25.1.2005

0,00 

1.120,00

829,52 

290,48 

10.607,36 

14

25.2.2005

0,00 

1.120,00

850,56 

269,44 

9.756,80 

15

25.3.2005

0,00 

1.120,00

872,16 

247,84 

8.884,64 

16

25.4.2005

0,00 

1.120,00

894,32 

225,68 

7.990,32 

17

25.5.2005

0,00 

1.120,00

917,04 

202,96 

7.073,28 

18

25.6.2005

0,00 

1.120,00

940,32 

179,68 

6.132,96 

19

25.7.2005

0,00 

1.120,00

964,24 

155,76 

5.168,72 

20

25.8.2005

0,00 

1.120,00

988,72 

131,28 

4.180,00 

21

25.9.2005

0,00 

1.120,00

1.013,84 

106,16 

3.166,16 

22

25.10.2005

0,00 

1.120,00

1.039,56 

80,44 

2.126,60 

23

25.11.2005

0,00 

1.120,00

1.066,00 

54,00 

1.060,60 

24

25.12.2005

0,00 

1.120,00

1.060,60 

59,40 

0,00 

Slika 2. Plan otplate kredita

Po gore navedenom planu otplate kredita, uz fiksnu kamatnu stopu kompanija vraća banci ukupno 26.956,86KM. Što znači da ukupni iznos uloženih finansijskih sredstava za vratiti putem proizvodnje iznosi 36.956,86KM. 
Dakle, da bi se rentabilno iskoristila uložena finansijska sredstva u kupovinu mašina potrebno je bilo da kompanija proizvede 616 stolica godišnje, uz to da bi jedna stolica koštala 30KM. Tako da bi kompanija u ove dvije godine uspjela vratiti navedeni iznos uloženih finansijskih sredstava, a u narednim godinama bi ostvarila svoj profit. Kompanija X je ostvarila proizvodnju veću od 100% planiranog iznosa u roku od godinu dana. Što znači da je u roku od godinu dana vratila sva uložena finansijska sredstva i zaradila dodatni profit od 20% samo u toj godini. Naravno naredne godine su takođe bile uspješne, sa proizvodnjom od minimalno 1500 stolica godišnje, tj. zaradom od 45.000KM godišnje.

Tokom ostvarivanja jednog projekta u sedmoj godini korištenja mašina, trebalo je napraviti 250 stolica u roku od 30 dana. Obzirom da su mašine korištene u izvršavanju velikog obima posla i velikih količina proizvoda, ali nisu redovno servisirane, došlo je do kvara jedne od mašina. Pošto su mašine bile kompjuterizovane, na nivou napredne tehnologije, a to znači da djelove za mašinu je trebalo nabaviti iz inostranstva te da su stručna lica trebala biti angažovana za remont mašina, izazvan je zastoj u proizvodnji i došlo je do većih troškova. Samim tim kompanija je izgubila 7 dana te nije bila u mogućnosti da ostvari dogoverni rok za isporuku stolica. To je značilo da kompanija zbog kašnjenja je morala da smanji cijene stolica uz dodatni rabat ostvarujući tako novčani gubitak, i to sve zbog nestručnog i neblagovremenog održavanja ovih mašina.

ZAKLJUČAK

Vrlo bitna stavka u poslovanju preduzeća su stalna ili osnovna sredstva. Ona se javljaju u oblasti ukupnih sredstava i objavljenog profita. Otprilike jedna polovina ukupnih sredstava uspiješnog preduzeća su materijalna i nematerijalna sredstva. Ona utiču na finansijski rezultat poslovanja u velikom obimu.

Na primjer amortizacija je značajan elemenat troškova u bilansu uspijeha. Novčani kapitalni izdaci opet čine značajan elemenat novčanih odliva u izvještaju o novčanom toku. U bilansu stanja takođe čine značajnu stavku. Zato je potrebno pažljivo planiranje i rukovanje ovim sredstvima u knjigovodstvu i donošenje odluka o osnovnim sredstvima u preduzeću. Od njih se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi i ukoliko se pogrešno procijeni njihov tok i upravljanje sa njima budući finansijski rezultat preduzeća može vrlo lako biti podcjenjen ili precijenjen.

Danas na žalost mnoga preduzeća ne pridaju važnosti osnovnim sredstvima i planiranjima nabavke i rashodovanja ovim sredstvima te dolazi čak i do bankrota zbog nestručnog rukovanja ovim sredstvima. Posebno se to odnosi na nematerijalna sredstva, jer će buduće koristi pristizati u preduzeće ako se može dokazati kakvu ulogu ima to nematerijalno sredstvo, kakva je njegova efikasnost te mogućnost i namjera preduzeća da to sredstvo koristi na adekvatan način koji će omogućiti buduće ekonomske koristi.

Takođe možemo zaključiti, na osnovu datog primjera iz prakse, da osnovna sredstva u proizvodnji, gledano sa tehničkog i ekonomskog aspekta, trebaju biti adekvatno korištena i održavana. U ovom slučaju, mašine kao osnovna tj.stalna sredstva, je trebalo blagovremeno servisirati. Što znači da je potrebno planirati određenu količinu finansijskih sredstava da bi se mašine redovno servisirale, čime bi se izbjegli još veći troškovi i gubici nastali prilikom kvarenja.

LITERATURA
  • Radulović B. Mikroekonomija, Pravni fakultet u Beogradu 2008
  • Melović B. Osnovna sredstva, Ekonomski fakultet Podgorica, 2007; 

 

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO